Vjesnik: 14. 06. 2004.

Dobra i loša vijest iz Washingtona

DARKO MARKUŠIĆ

Vijest da su uspješno zaključeni pregovori o novom stand-by aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom može biti dobra. Ona svakako pridonosi i daljnjem približavanju Hrvatske Europskoj uniji. No ono što je važnije, uskoro ćemo napokon dobiti jasniji gospodarski program hrvatske vlade, jer su se dosad mnoge stvari samo najavljivale, da bi se potom od njih odustajalo.

Kad novi aranžman s Fondom početkom kolovoza stupi na snagu, Vlada će se morati držati onoga što je obećala MMF-u, koji sigurno više neće biti popustljiv kao što je bio prema ranijoj koalicijskoj vladi.

Neka Vladina obećanja, međutim, neće biti tako dobro primljena u široj javnosti i stoga bi novi aranžman već sada mogao dobiti negativan imidž. Pogotovo stoga će Vlada za sve nepopularne mjere, kao što je i dosad bila praksa u Hrvatskoj, kriviti Fond.

MMF traži od Hrvatske, a Vlada je na to očito pristala ili možda i sama predložila, daljnje smanjenje većine proračunskih izdataka, prije svega u zdravstvu. Nadalje, ustanovljeno je da je prošlogodišnji deficit opće države iznosio 6,3 posto bruto domaćeg proizvoda, te je kao ovogodišnji cilj utvrđeno smanjenje deficita za 1,8 postotnih bodova, odnosno na 4,5 posto BDP-a. To neće biti lako postići.

Isto tako, naglasak u novom aranžmanu bit će i na stabilizaciji vanjskog duga na 77 posto BDP-a izraženog u eurima. Potkraj veljače, naime, inozemni dug iznosio je 20,4 milijarde eura ili 24,2 milijarde dolara, odnosno oko 76 posto BDP-a predviđenog u ovoj godini. To znači da će uz povećano zaduživanje na domaćem tržištu Vlada pokušati rast inozemnog duga uskladiti s rastom BDP-a.

Zbog zahtjeva MMF-a Vlada je već odustala od najavljivanog smanjenja poreza na dodanu vrijednost. Stoga radikalnije promjene u poreznoj politici ne bi trebalo očekivati, osim što će Vlada najvjerojatnije ukinuti niz poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak, koje ionako ne služe najsiromašnijim slojevima, nego ih koriste građani s boljim prihodima.

MMF ponovno od Vlade traži i uvođenje više reda u sustav javnih financija, daljnje smanjenje izdavanja državnih jamstava, te jasno i pregledno financiranje svih institucija koje mogu obavljati, ili su to u ranijem razdoblju i obavljale, poslove parafiskalnog karaktera. To se odnosi na sve izvanproračunske fondove, javna poduzeća i HBOR. Isto tako, što je svakako dobro, MMF među inim traži i ubrzanje procesa privatizacije.