Nakon šest godina, mjesec i pet dana – koliko je proteklo od dana kada je Ustavni sud donio odluku u korist umirovljenika, u tužbi kojom su dokazivali da su mirovine zakinute uredbama Valentićeve vlade o ograničenju mase novca za njihovu isplatu – umirovljenici su, čini se, napokon došli na svoje.

Na sastanku Povjerenstva za izradu zakona o povratu duga u četvrtak dogovoreno je, naime, da im država priznaje oko 20,7 milijardi kuna duga (riječ je o zasad neslužbenim procjenama), za koji će im dati dionice jakih državnih poduzeća i državnu imovinu. Ta bi imovina trebala činiti investicijski fond, a svaki bi umirovljenik – nakon što mu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje izračuna pripadajući dug – trebao postati vlasnikom određenog udjela, ovisno o izračunatom mu dugu.

Treba se nadati da će Vlada osigurati bolju podršku vlasnicima tih udjela nego što su je imali branitelji i stradalnici Domovinskog rata u vrijeme kada je osnovan fond s imovinom koju im je država dodijelila radi obeštećenja za ratna stradanja. U mnogo tih slučajeva, naime, ljudima je gotovina bila i više nego potrebna odmah, pa su dionice nerijetko prodavali hitno, ispod cijene, putem malih oglasnika, a ne na tržištu gdje su mogli ostvariti povoljnije uvjete.

Ono što donekle daje nadu je to da je Vlada najavila kako bi u umirovljenički fond trebale biti uključene dionice jakih državnih tvrtki i vrijedna državna imovina s kojom će umirovljenici – ako prionu poslu – moći stvarati i novu vrijednost. Naime, kako neslužbeno doznajemo u Hrvatskoj stranci umirovljenika (HSU), već postoji zamisao da se u taj fond, među ostalim, uključe i bolje očuvani vojni objekti koje vojska napušta ili ih je već napustila.

Vladimir Jordan, predsjednik HSU-a u srijedu je za Vjesnik najavio kako će stranka nastojati da fond vode mladi ljudi koji se dobro snalaze na tržištu kapitala i koji će imati ideja za razvoj te imovine. Očekuje se da će takvu ekipu ponuditi Vlada te da će biti zainteresiranih i među onima koje je za upravljanje imovinom osiguranika u drugom i trećem mirovinskom stupu već licencirala Hagena. Umirovljenici vlasnici kapitala bili bi zastupljeni u nadzornom odboru.

Umirovljenicima koji se većinom ne razumiju u trgovanje vrijednosnim papirima i mnogo više vjeruju gotovini nego vrijednosnome papiru (budimo realni – gotovinu zapravo više trebaju nego dionice), sada treba objasniti kako što bolje mogu iskoristiti svoje pravo i doći do novca ako im je doista potreban. Drugo o čemu treba voditi računa je potreba da se u takvim situacijama izbjegne crno tržište dionica i mogućnost da u eventualnoj prodaji imovine njeni vlasnici budu oštećeni. No najvažniji dio posla odnosi se ipak na to da tek treba osigurati povišenje mirovina, koje će umirovljenici osjetiti u – gotovini.

Povrat duga, naime, samo je jedan segment koji proizlazi iz Odluke Ustavnoga suda. Drugi dio odnosi se na obvezu da se mirovine povećaju na razinu koja umirovljenicima pripada slijedom sudske Odluke.

U postizbornom dogovoru između umirovljenika i HDZ-a predviđeno je da se radi ispunjenja te obveze, uz redovno usklađivanje mirovina s plaćama, uvede i godišnje usklađivanje s kretanjem BDP-a. To bi usklađivanje trebalo provoditi dok mirovine ne dosegnu približno sedamdeset posto prosječne plaće, smatraju u HSU. Prvo takvo usklađivanje trebalo bi biti početkom iduće godine.