Vjesnik: 18. 06. 2004.
Haaški predmeti i na sudovima izvan Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka
Po Zakonu o sudovima odjeli za ta suđenja nalaze se na županijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci/ No po istom zakonu predsjednik Vrhovnog suda može neka suđenja izmjestiti u drugi županijski sud
ZAGREB - Sjeverna Hrvatska dobila je popis od devet sudaca, sedam sudaca istražitelja i deset državnih odvjetnika koji će sudjelovati u suđenjima u predmetima pristiglim iz Haaga.
Erna Dražančić, Melita Božičević Grbić, Željka Horvatović, Rajka Tomerlin Almer, Ivan Turudić i Dušanka Zastavniković Duplančić iz zagrebačkog županijskog suda, te Dragan Poljak, Drago Grubiša i Damir Krahulec suci su koji će u vijećima trojice suditi u tim slučajevima.
Istragu će voditi suci Vinko Mioč, Zdenko Konjić, Oliver Mittermayer i Mirko Klinžić u Zagrebu, te Ante Kvesić, Miroslav Rožac i Mario Kovač u Osijeku.
Zagrebački tužitelji koji će zaprimiti predmete s optužnicama ili u nekoj predoptužnoj fazi su Ivica Ovčar i Ivan Plevko. Vukovarski tužitelji na istom poslu su Vlatko Miljković i Božidar Piljić, Stipe Vrdoljak je iz Siska, Rudolf Maček iz Počege, a Davor Petričević i Željko Krpan iz Osijeka. Na tom poslu bit će i Davorka Nyreš-Katušić iz Karlovca i Ivan Rahlicki iz županijskog tužiteljstva u Bjelovaru.
Hoće li se haaškim predmetima baviti samo ti pravosudni dužnosnici?
Zakon o sudovima je propisao da se odjeli za suđenje za ratne zločine i procese u povodu predmeta koji se iz Haaga prepuštaju nacionalnom pravosuđu nalaze na županijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci. Međutim, taj isti propis omogućuje predsjedniku Vrhovnog suda da pojedina suđenja (iz razloga ekonomičnosti, bliskosti s mjestom i osobama koji se kao optuženici ili svjedoci pojavljuju u postupku), izmjesti u neki drugi županijski sud. To znači kako je moguće da se suđenja za haaške predmete odigraju i pred nekim od ostalih 17 županijskih sudova u državi.
Međutim, u prvom krugu seminara o problemima preuzimanja haaških predmeta suci i državni odvjetnici bili su iz zagrebačkog i osječkog županijskog središta, uz tužitelje iz »okolnih« državnih odvjetništava. Kako će, dakle, suđenje o haaškom predmetu biti provedeno u sudovima čiji suci, a ni nadležni tužitelji, nisu prošli haaški seminar čiji treći nastavak slijedi početkom srpnja u Stubičkim Toplicama? Jednostavno. Predsjednikom vijeća imenovat će se sudac iz suda čiji su djelatnici prošli seminar. U zastupstvu optužbe, od dva tužitelja (plus županijski državni odvjetnik) dovoljno je da jedan profesionalac zna odgovore ne pitanja koja proizlaze iz procesnih razlika između nacionalnog i haaškog postupanja.
Bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović dobro pamti vrijeme u kojem se iz Haaga snažno pritiskalo na Hrvatsku da ozakoni uspostavu specijaliziranih sudova za ratne zločine. Tom se zahtjevu nije udovoljilo nego su odjeli za ta suđenja organizirani na poznati način. Zna se također da je to bilo 2002., kad se već javio otpor da se zbirci specijaliziranih sudova dodaju i ovi za ratne zločine. Domaća struka je tvrdila da razloga za ekskluziviranje tih sudova nema. Iz profesionalnih i financijskih razloga.
Danas se, uz pomoć pozitivnih normi iz Zakona o sudovima, teret tih suđenja ravnomjerno može podijeliti i na spomenuta četiri županijska suda, ali i na sve ostale sudove nadležne da o ratnim zločinima
sude u prvom stupnju.Vlado Rajić