O kolikom se ukupnom dugu radi još se uvijek ne zna točno, u javnosti se barata s procjenom od 20 milijardi kuna minusa, no tek kad se za svakog umirovljenika izračuna stanje duga na temelju kojeg će dobiti dionice, moći će se govoriti o konkretnoj brojci. Umirovljenici su imali razumijevanja za proračunske probleme i (ne)mogućnosti, visinu javnog duga, znali su da je malo vjerojatno njima najbolje rješenje - gotovina na ruke i kući pjevajući. Stoga su s Vladom dogovorili da im se novac isplati putem posebnog fonda kojem će država prenijeti dionice i imovinu, čime će se izbjeći dodatno zaduživanje države.

Nakon postizanja ovog dogovora preostaje donijeti zakon o povratu duga koji bi trebao biti vrlo skoro dovršen i upućen Vladi, pa bi u saborsku proceduru mogao do kraja ovog mjeseca. Usporedno bi trebalo načiniti još jedan zakon, i to o fondu.

Podsjetimo, riječ je o dugu nastalom zbog neusklađivanja mirovina od 1993. do 1998. godine, a dogovorom Vlade i umirovljenika realizirat će se odluka Ustavnog suda iz 1998. godine koji je potvrdio prava na usklađivanje mirovine, te provesti i postizborni dogovor HDZ-a i Hrvatske stranke umirovljenika o donošenju zakona kojim se regulira povrat duga.

Zasad se ne zna mnogo o fondu kojim će se umirovljenicima vratiti dug. Prema nekim najavama, mogao bi to biti investicijski fond po uzoru na braniteljski fond. Mnogo je pitanja otvoreno: hoće li fond biti zatvorenog ili otvorenog tipa, što u biti znači hoće li umirovljenici moći svojim dionicama raspolagati odmah ili će biti određeno razdoblje tijekom kojeg neće njima moći raspolagati. Potom hoće li se dug namiriti nominalnim ili tržišnim vrijednostima dionica, a jedno od brojnih otvorenih pitanja je i kojim će se dionicama vratiti dug. Jer, riječ je o milijardama kuna, a u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju je više od tisuću poduzeća, a u malom broju od njih oko 160 ima većinske udjele, potom bi se budući fond mogao napuniti i dionicama iz postojećeg fonda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje...

Kako navodi Ivan Nahtigal, predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske, u fond za povrat duga trebale bi ući vrjednije dionice, odnosno one koje kotiraju na burzi i imovina koju se može koristiti za dobro gospodarenje. Smatra, također, da bi fond, ovisno o upravljanju, mogao biti efikasan.

Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, kaže da se razmatrala mogućnost rješavanja duga obveznicama, no kako bi to bilo dodatno opterećenje za proračun, dogovoren je povrat u dionicama javnih poduzeća i državnoj imovini, dok su se predstavnici države obvezali da će biti riječ o dionicama neupitne vrijednosti.