Vjesnik: 29. 06. 2004.
Hrvatska u NATO-u 2008. ili 2009.
NATO nije prihvatio traženje ministara vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije i Albanije da se odmah nakon istanbulskog summita započne s procesom ispitivanja sposobnosti tih zemalja da uđu u punopravno članstvo Saveza
ISTANBUL (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja) - Hrvatska na sastanku NATO-a u Istanbulu, koji je počeo u ponedjeljak, nije dobila zeleno svjetlo Saveza da uđe u njegovo punopravno članstvo već 2006. godine. NATO, naime, nije prihvatio traženje ministara vanjskih poslova Hrvatske, Makedonije i Albanije da se odmah nakon istanbulskog summita započne s procesom ispitivanja sposobnosti tih
zemalja da uđu u punopravno članstvo. Takav scenarij trebao bi značiti da će tri zemlje Jadranske povelje pozivnicu za članstvo dobiti najvjerojatnije na sljedećem NATO-ovu sastanku 2006. godine, a onda na novom 2008. ili 2009. i formalno ući u punopravno članstvo. Na taj bi se način ulazak Hrvatske u NATO najvjerojatnije poklopio s punopravnim članstvom u Europskoj uniji.Hrvatski premijer Ivo Sanader u nekoliko je navrata navodio da od NATO-a u Istanbulu očekuje snažnu obvezu i precizno određenje NATO-a o tome kada bi Hrvatska mogla ući u Savez.
Hrvatska će u nadolazećem razdoblju morati nastaviti provedbu vojne reforme koju je obećala, ali i obnoviti zahlađene odnose sa SAD-om. Sanaderova vlada nije, naime, izišla u susret nijednom od američkih zahtjeva, bilo da je riječ o pomoći u Iraku ili potpisivanju sporazuma o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu.
Diplomatski izvori bliski NATO-u potvrdili su u Istanbulu da će NATO u završnom dokumentu naglasiti važnost nastavka politike otvorenih vrata, da će pohvaliti napredak učinjen u Hrvatskoj, no inzistirat će, na poticaj američke diplomacije, da se što prije riješi »slučaj Gotovina«.
Prema američkom shvaćanju, sve dok se haaški optuženik Ante Gotovina ne nađe u Haagu, taj slučaj može biti
prepreka hrvatskom ulasku u NATO.U odnosu na SAD, Makedonija i Albanija su u prednosti jer je riječ o zemljama koje su u Irak poslale vojne postrojbe, a obje zemlje potpisale su i bilateralni sporazum o neizručenju Amerikanaca. Kako sada stvari stoje, u punopravno članstvo NATO-a Hrvatska će ući zajedno s te dvije zemlje 2008. ili 2009. godine. Hrvatsku vladu tek očekuje ozbiljna rasprava o ključnim pitanjima glede bilateralnih odnosa sa SAD-om, no i nastavak važnih obrambenih reformi.
Diplomati unutar NATO-a navode da je istinske razgovore na kvalitetnoj razini Hrvatska počela voditi tek ove godine, kada su s dnevnog reda maknuta dva politička kriterija: suradnja s Haaškim sudom i odluka o početku reformi Oružanih snaga.
Ovakav scenarij, navode diplomati, nije neočekivan, jer se NATO usredotočio na pitanja misije u Afganistanu te ulaska u Irak. Skup u Istanbulu nije zamišljen kao summit proširenja, a NATO će se tek nakon ovog sastanka na vrhu moći polako opet okrenuti nastavku proširenja. Scenarij po kojem bi Hrvatska, Makedonija i Albanija dobile pozivnicu tek 2006. godine ide na ruku Albaniji i Makedoniji koje moraju u odnosu na Hrvatsku napraviti više posla u obrambenim i političkim reformama. Ovaj pomak od dvije do tri godine omogućit će NATO-u da zajedno primi tri zemlje, a da izbjegne prevelike razlike u njihovu napretku.
Bruno Lopandić