ZAGREB - Nešto više od godinu dana nakon što je na snagu stupio novi Zakon o deviznom poslovanju, krenulo se u promjene devizne regulative. Odnosno, kako se čulo u utorak na skupu o aktualnostima u bankarskom deviznom pravu koji je organizirao Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje (HIBO), riječ je o »finom podešavanju« odredbi, s obzirom da tekst zakona i propisa teško može predvidjeti sve moguće okolnosti i scenarije na koje se nailazi u praksi. No, napomenuto je, »banke ipak relativno dobro vode poslove s inozemstvom«. U Hrvatskoj narodnoj banci u tijeku je izrada nove upute o provedbi Odluke o uvjetima i načinu obavljanja platnoga prometa s inozemstvom, koja bi se trebala početi primjenjivati 1. siječnja 2005. godine.

Načelnica Odjela za prekršaje u Deviznom inspektoratu Jadranka Brlić podsjetila je da su banke dužne HNB-u dostavljati podatke i izvješća o platnom prometu s inozemstvom i stanju na računima u inozemstvu jer su središnjoj banci ovi podaci potrebni radi sastavljanja platne bilance, provođenja devizne kontrole i sastavljanja izvješća o stupnju stabilnosti monetarne politike. Iako bi podaci i izvješća koja banke dostavljaju trebali biti točni, u praksi često nije tako, pa HNB, kako se čulo, ima »točan zbroj netočnih podataka« o platnom prometu s inozemstvom. Često se događa da se unosi neispravna šifra osnove naplate, a kako u pravilu mali broj referenata i kontrolora mora dnevno obraditi veliki broj naloga, greške dijelom nastaju zbog nastojanja banaka da što ažurnije usluže komitente. No, HNB će nastaviti inzistirati na točnosti šifri, a u prijedlogu nove upute banke se obvezuju da od korisnika naplate (pravnu osobu ili poduzetnika pojedinca) traže da im u pisanoj formi dostavi podatak o ispravnoj šifri osnove naplate. Inače, za ispravnost šifre odgovoran je korisnik naplate, ali kod naplata čija protuvrijednost podliježe prijavi Uredu za sprečavanje pranja novca (više od 200.000 kuna), banka je suodgovorna za ispravnost šifre.

Predloženo je i više promjena vezanih za vođenje nadzorne knjige za banke o tekućim i kapitalnim poslovima s inozemstvom, koje one često ne vode, pa su u »trajnom djelu prekršaja«. Naime, kako je kazala pomoćnica ministra financija Slavica Pezer Blečić, među prijedlozima Deviznog inspektorata je i taj da banke vode nadzorne knjige za plaćanje dividendi nerezidentima (pravnim i fizičkim osobama), te plaćanje nerezidentima naknada za uporabu ili za pravo na uporabu intelektualnog vlasništva, a sve to zato da ne dođe do skrivenih isplata dobiti.

»Naišla sam na podatak da su u posljednjih pet godina stranci u Hrvatskoj ostvarili 1,7 milijardi dolara dobiti nakon oporezivanja, od čega je u inozemstvo povučeno 667 milijuna dolara. No, novac se odlijeva i prije plaćanja poreza, plaćanjem usluga konzultantima i menadžerima, ali i na druge načine«, kazala je pomoćnica ministra financija.

Jadranka Brlić upozorila je na česte slučajeve da matična društva iz inozemstva naplaćuju ovisnom društvu u Hrvatskoj kontrolu poslovanja koju su kod njih proveli iako to ne bi smjeli zaračunavati, niti društvo u Hrvatskoj to treba plaćati. »Ima slučajeva da čak naplaćuju što su njihovi ljudi u inozemstvu samo čitali izvješća o poslovanju ovisnog društva. Devizni inspektorat često nailazi na fakturiranje nepostojećih troškova. Poseban je problem naplata usluga u korist fiktivnih tvrtki. Kako, naime, off shore tvrtka nekome može naplatiti pružanje usluga ako nema nijednog zaposlenog. Brojni su i primjeri naplaćivanja savjetodavnih usluga između povezanih društava. Naišli smo na slučaj da je strani osnivač hrvatskoj tvrtki naplatio 1,4 milijuna dolara za usluge šest stručnjaka koji su navodno došli u Hrvatsku pružati usluge. Ispostavilo se da je dolazio samo jedan, a ionako je morao doći jer je bio direktor tog društva«, kazala je načelnica Brlić.