Nakon što su predsjednik Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu Theodor Meron i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte u utorak podnijeli svoja izvješća Vijeću sigurnosti UN-a, iz njihovih se izlaganja definitno može zaključiti ono što se po Tribunalu "ne govori glasno", a to je da njihovi stavovi o prepuštanju predmeta s Haaškog tribunala hrvatskom pravosuđu nisu jedinstveni, te da Meron nije u tom kontekstu zadovoljan tužiteljičinim smjelim izjavama.

Hrvatske su novinske agencije uglavnom prenijele izjave Carle del Ponte u kojima ona ističe da Hrvatska u cijelosti surađuje s njezinim uredom, te se na temelju toga o prebacivanju predmeta iz Haaga u Hrvatsku gleda kao na gotovu stvar, do te mjere da pomoćnik hrvatske ministrice pravosuđa zadužen za odnose s Haagom Jakša Muljačić izjavljuje da je "sasvim sigurno da suđenje Norcu i Ademiju neće biti održano u Haagu". Muljačić se, jasno, pritom poziva na izjave Carle del Ponte.

- U ovom trenutku još uvijek postoje ozbiljne sumnje u pravična suđenja za ratne zločine pred domaćim sudovima u Hrvatskoj. Europska komisija je nedavno zaključila da se u Hrvatskoj ne primjenjuje jedinstveni standard u sudskim postupcima na sve optuženike. Tribunal može na domaće sudove prebaciti samo one slučajeve za koje smo sigurni da su međunarodni standardi zadovoljeni, ne samo što se tiče vođenja sudskih postupaka, nego i što se tiče uvjeta u pritvoru i tretmana optuženika - izjavio je Theodor Meron. U nastavku izlaganja u UN-u on je rekao:

Meron je u govoru podsjetio i na izvješća OESS-a, prema kojima u Hrvatskoj još uvijek nije dosegnuta puna sposobnost i nepristranost sudaca. Predsjednik Meron na kraju je zaključio da se opća suradnja Hrvatske i Tribunala značajno popravila i da na taj napredak gleda sa zadovoljstvom, iako je "propuštanje da se uhiti Ante Gotovina razlog za ozbiljnu zabrinutost".