ZAGREB - Zamjenica pomoćnika američkog državnog tajnika Colina Powella Kathleen Stephens zadužena za Europu u Zagreb je došla na službene razgovore odmah nakon što je NATO na summitu u Istanbulu odlučio da će o hrvatskom statusu raspravljati na sljedećem sastanku na vrhu, najvjerojatnije za dvije godine. S visokom dužnosnicom State Departmenta razgovarali smo o odnosima SAD-a i Hrvatske te rješavanju otvorenih pitanja o kojima se dvije zemlje ne mogu dogovoriti neko vrijeme.

- Preuzela sam posao lani, no već neko vrijeme sam pokušavala doći u Hrvatsku, i ovo je bila dobra prilika da, nakon Sarajeva, obavim razgovore i u Zagrebu. Naravno, ne samo o summitu nego i o našim bilateralnim odnosima.

- Mislim da su jako dobri. Promatramo stanje u Hrvatskoj s velikim interesom i ohrabreni smo potezima koji su uslijedili nakon izbora.. Iskreni smo i što se tiče razlika, o kojima smo razgovarali s hrvatskom stranom. Radimo zajedno kako bismo ih prevladali.

- Na sastancima je to pitanje pokrenula hrvatska strana, a o tome smo razgovarali i u Washingtonu i na ministarskoj razini. Bili smo zadovoljni kada smo lani u predizbornoj kampanji vidjeli da je HDZ otvoren za potpisivanje takva sporazuma i žao nam što još nisu pronašli načina da to provedu. Nadamo se da će Hrvatska potpisati taj sporazum.

- Čula sam o tome, ali dosad nisam vidjela ništa konkretno. Naša rasprava s bivšom vladom na tome se i završila. Ne želim umanjivati važnost tog pitanja, no nije jedino u našim bilateralnim odnosima. Osim toga, za nas je frustrirajuće što smo Hrvatskoj morali suspendirati vojnu pomoć jer nije potpisala sporazum i novac poslati na neku drugu adresu. Mislim da je to frustrirajuće i za Hrvatsku, jer je bilo dobrih programa pomoći.

- Vjerujemo da Hrvatska ima potencijalno važnu i pozitivnu ulogu i u regiji, u Europi, ali i globalno u ratu protiv terorizma. Priznajemo doprinos koji Hrvatska daje u Afganistanu, a dobili smo najave da se razmišlja i o drugim oblicima suradnje u Afganistanu i Iraku. Jedna od mogućnosti je i doprinos unutar okvira tzv. Jadranske povelje, gdje Hrvatska zajedno s Albanijom i Makedonijom raspravlja o mogućnosti doprinosa misiji Isafa u Afganistanu i možda u Iraku. Raspravlja se o cijelom nizu mogućnosti. Pitate bismo li željeli vidjeli više? Naravno. Mislimo da Hrvatska može i da bi trebala igrati veću ulogu. Posebno sada kada je u Iraku uspostavljena prijelazna vlada. Nadamo se i očekujemo da će Hrvatska iskoristi taj trenutak, podržati iračku vladu i napore u demokratizaciji i stabilizaciji zemlje.

- Dobri su. Bilo je jasno mnogo prije summita da se na njemu neće dijeliti nove pozivnice. Odluka o stalnom promatranju i ocjeni postignutog na sljedećem summitu dio je diplomatskog jezika, no naglašava nastavak interesa koji bi trebao biti obećavajući. Svaka od tri zemlje - Hrvatska, Albanija i Makedonija - nalazi se u svojem Akcijskom planu za članstvo, a nijedna ga još nije ispunila. A to je potrebno da bi došle u sljedeću fazu. Diplomatski rječnik u završnom dokumentu dokazuje predanost da se i dalje radi na planu. Kada je riječ o BiH i SCG, u završnom se dokumentu željelo naglasiti da je primijećen napredak u reformama i put na kojem ćemo ih podržavati kada uklone preostale prepreke.

- Nisam upoznata, barem kada je o SAD-u riječ, s bilo kakvim planom osim MAP-a. Riječ je o transparentnom procesu. Svrha Jadranske povelje je da se pokaže kako tri zemlje mogu kombinirati napore da bi privukle pozornost na sebe i ono što rade, No, MAP ostaje individualan plan prema kojem se postignuća ocjenjuju zasebno. Zamisao nikad nije bila prisilno vezanje tih zemalja, nego partnerstvo i suradnja da bi svaka zemlja posebno napredovala. Hrvatska može igrati važnu ulogu u regiji i biti model ostalima. Pozitivan avis Europske komisije odličan je signal za jačanje međunarodne uloge. Naravno, za to se stvari moraju i napraviti, a potencijal je tu.

- Razgovaramo vrlo otvoreno o razlikama koje imamo, o onome što je važno za nas, ali i pokušavamo pažljivo slušati hrvatsku stranu o onome što je važno za nju i koje su poteškoće, a Ne mislim da je to problem, nego se to je pozitivan znakradi o pozitivnom znaku. Međutim, važne su akcije u različitim područjima. Želimo podržati Hrvatsku da ostvari rezultate i uspije. Mislim da se slažemo u mnogim dijelovima ocjene tog uspjeha. Jedna od definicija uspjeha je da Gotovina završi u Haagu, ali i snažniji angažman u globalnom ratu protiv terorizma i na međunarodnoj sceni.

Bruno Lopandić