Vjesnik: 05. 07. 2004.

Državi više novca od dividende HT-a i trošarina, građanima manje za zdravstvo

Država kao suvlasnik HT-a ima pravo na dividendu, čiji se iznos procjenjuje na dvije milijarde kuna / Od povećanih trošarina na cigarete i automobile fiskus bi u drugom dijelu godine, prema Vladinoj računici, mogao ubrati oko 320 milijuna kuna / Ukupan rezultat trebao bi biti zadržavanje deficita opće države na 4,5 posto BDP-a, u što neki ekonomisti ne vjeruju

Premda je do 15. srpnja, koji je Vlada postavila kao rok za rebalans ovogodišnjeg proračuna, ostalo još samo desetak dana, Ministarstvo financija, doznajemo, još nije dovršilo izmjene najvažnijeg financijskog dokumenta zemlje.

»Prijedlog rebalansa proračuna još nije gotov, ali na njemu intenzivno radimo. Vjerujemo da će se na Vladi naći već ovoga tjedna, nakon čega ide u saborsku proceduru«, kazali su u Ministarstvu financija.

Unatoč tome, obrisi nove proračunske konstrukcije već se naziru. Kako doznajemo u Vladi, promjene valja očekivati i na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna. Budući da se rebalansom, osim financiranja nabujalih rashoda, želi ograničiti i rast vanjskoga duga zemlje, promjene se mogu očekivati i u segmentu neto-financiranja, a ogledat će se ponajviše u okretanju politike zaduženja države ka domaćem tržištu. Prvi korak u tom pravcu, uostalom, već je napravljen odustajanjem od ovogodišnje emisije obveznica za japansko tržište.

Prihodnoj će strani najveći doprinos dati dividenda na koju država ima pravo kao suvlasnik Hrvatskog telekoma, a čiji se iznos procjenjuje na dvije milijarde kuna. Državna će blagajna profitirati i od povećanih trošarina na cigarete i automobile od kojih bi fiskus u drugom dijelu godine, prema Vladinoj računici, mogao ubrati oko 320 milijuna kuna.

U Vladi najavljuju da će rebalansom povećati i proračunske rashode, no naglašavaju da će njihov rast ipak biti manji od rasta prihoda. Iako nam nitko nije želio precizirati na kojim će stavkama država nastojati uštedjeti, već je sada jasno da će nova proračunska računica uključiti rezanje nabujalih izdataka za zdravstvo, te smanjenje materijalnih troškova države. S druge strane, namjera je tvoraca fiskalne politike u proračunske rashode uključiti neevidentirane obveze Hrvatskih željeznica iz ranijih godina.

Ukupan rezultat trebao bi biti zadržavanje deficita opće države na 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda, koliko je bilo najavljeno u vrijeme usvajanja ovogodišnjeg proračuna. Naš izvor napominje kako u ovom trenutku nema prostora za dodatno smanjenje manjka, tim više što su u tijeku brojni infrastrukturni projekti, no naglašava kako će tako koncipiran proračun predstavljati dobru osnovu za smanjenje proračunskog deficita u idućoj godini. Tome u prilog govori i novi stand-by aranžman s MMF-om, koji predviđa smanjenje deficita opće države u idućoj godini na ispod četiri posto BDP-a.

Na potrebu rebalansa ovogodišnjeg proračuna ukazuju i neovisni ekonomisti s kojima smo razgovarali, ističući kako je on očekivan. Ipak, upozoravaju da se u rezanje potrošnje za zdravstvo ulazi bez jasnog cilja, pa naglašavaju da će i rezultati biti ograničeni.

»Država može smanjiti potrošnju u zdravstvu, no onda se postavlja pitanje kvalitete javnog sektora. Naime, tim će restrikcijama građani za istu cijenu dobiti slabiju kvalitetu usluga, a to nije ništa drugo nego skrivena inflacija«, ističe Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Dodaje i kako je rebalans proračuna trebalo iskoristiti za reformu zdravstvenog sustava. Ona bi, među ostalim, mogla obuhvatiti privatizaciju dopunskog zdravstvenog osiguranja, povećanje participacije i smanjenje broja izuzetaka, što bi onda donijelo i rezultate na duge staze.

I analitičar Instituta za javne financije Anto Bajo naglašava kako se od rezanja izdataka za zdravstvo ne mogu očekivati veliki učinci. Zdravstvu je, tvrdi on, potrebna temeljita reforma. U protivnom, iduće nas godine čeka ponavljanje priče.

Prema mišljenju Gorana Šaravanje iz CAIB-a, rezanje izdataka u zdravstvu neće donijeti značajnije uštede u kratkom roku. S druge strane, učinke od većih trošarina državna će blagajna osjetiti vrlo brzo, iako on sumnja da će se više cijene automobila i cigareta značajnije odraziti na razinu potrošnje. Zbog svega toga, naš sugovornik ističe kako ne vjeruje da će država ovu godinu zaključiti s projiciranim fiskalnim deficitom od 4,5 posto BDP-a.

Adriano Milovan