Vjesnik: 06. 07. 2004.
Radovan Karadžić pregovara o dragovoljnoj predaji?
Karadžića navodno traži i 250 plaćenika iz SCG s nalogom da ga likvidiraju
SARAJEVO - Carla del Ponte, glavna tužiteljica Međunarodnoga kaznenog suda za zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY) prije tjedan dana izazvala je veliku pažnju javnosti izjavom da će najtraženiji haaški bjegunac Radovan Karadžić biti uh
ićen u roku od nekoliko sati.Bivši lider bosanskih Srba ipak nije uhvaćen »do kraja dana« (30. lipnja) kako je to najavila Del Ponte. No, sudeći po špekulacijama kojima se ovih dana bavi sarajevski tisak, glavna tužiteljica ovu »bombastičnu« izjavu nije dala tek da bi još jednom upozorila domaću i svjetsku javnost na potrebu uhićenja vodećih optuženih za ratne zločine.
Za najavu navodno skorog uhićenja Karadžića imala je mnogo čvršće argumente.
Preciznije, pred summit Sjevernoatlantskog saveza u Istanbulu na kojem se među ostalim odlučivalo o tome hoće li BiH biti pozvana da se priključi NATO-ovom programu Partnerstvo za mir, s bivšim liderom bosanskih Srba vođeni su pregovori o njegovoj dragovoljnoj predaji. To bi omogućilo da BiH uđe u spomenuti NATO-ov program, započne pregovore s Europskom unijom (EU) o stabilizaciji i pridruživanju, ali najvažnije za Republiku Srpsku (RS), bile bi izbjegnute sankcije i smjene u ovom entitetu od strane visokoga međunarodnog predstavnika Paddyja Ashdowna.
Naime, već početne kazne i smjene visokih dužnosnika u RS dobro su uzdrmale manji bosansko-hercegovački entitet koji smatraju Karadžićevim »životnim djelom«. Nastavak sankcija, ako Karadžić ostane na slobodi, mogao bi voditi prema postupnom ukinuću većine važnih ovlasti koje unutar BiH ima Republika Srpska, a u konačnici bi sve moglo voditi potpunom nestanku ovog entiteta.
Sarajevski Dnevni avaz tvrdi da su samo sati odlučivali o predaji Radovana Karadžića, ali i Ratka Mladića, Haaškome tribunalu. »Zbog opstanka Republike Srpske bili su se spremni žrtvovati. Međutim, pregovori vođeni u danima prije održavanja summita u Istanbulu nisu završeni onako kako je bilo planirano.
Naime, obojica su zahtijevali da se brane sa slobode što je, za međunarodnu zajednicu bilo apsolutno neprihvatljivo«, piše sarajevski list, pozivajući se na neimenovane zapadne obavještajne izvore.
Po tvrdnjama lista, engleska obavještajna služba je sredinom lipnja ponudila sada već smijenjenom lideru SDS-a i predsjedniku Narodne skupštine RS Draganu Kaliniću da uvjeri Karadžića da se preda, a za uzvrat su mu jamčili da neće biti smijenjen niti će biti sankcija za RS. Obavještajci su, navodno, sličnu ponudu uputili i, također smijenjenom, bivšem članu predsjedništva BiH Mirku Šaroviću, obećavajući mu povratak u politički život.
Zanimljivo je da Dnevni avaz špekulira i s informacijom da se u potragu za Karadžićem uključilo i 250 plaćenika iz Srbije i Crne Gore kojima su ljudi odani Slobodanu Miloševiću dali zadaću da ubiju najtraženijeg haaškog bjegunca.
Navodno, usprkos propasti pregovora o Karadžićevoj predaji, u međunarodnoj zajednici još nisu odustali od pokušaja da bivšeg lidera bosanskih Srba uvjere kako je za njega osobno, ali i za Republiku Srpsku koju je stvorio najbolje i najsigurnije da se nakon gotovo devetogodišnjeg skrivanja ipak nađe u pritvoru u Scheweningenu.
Alenko Zornija