Slobodna Dalmacija: 07. 07. 2004.

EKSKLUZIVNO IZ HAAGA - TRIBUNAL PRIHVATIO IZMJENE PRAVILNIKA O PREPUŠTANJU PREDMETA

ICTY traži jamstva od domaćih sudova

RAZLOZI ZA SUMNJE Predsjednik ICTY-a Theodor Meron temelji sumnje u pravičnost hrvatskog pravosuđa na izvješćima Europske komisije i OSCE-a

Piše: Lada KALMETA

Međunarodni sud u Haagu izmijenio je dvije točke sudskog Pravilnika o postupku i dokazima, a obje se odnose na pravila prema kojima sudska vijeća donose odluke o prepuštanju predmeta nacionalnim sudovima. Suci Međunarodnog suda jednoglasno su prihvatili te dvije izmjene.

Prva se izmjena odnosi na domaća pravosuđa kojima mogu biti prepušteni haaški predmeti. Prijašnje pravilo je omogućavalo sudskom vijeću da predmet može prebaciti samo u državu na čijem je teritoriju optuženik uhićen ili na čijem je teritoriju počinjen zločin. Prema izmjeni, sada se haaški predmet može prebaciti onoj državi čije je pravosuđe za to pripremljeno i koja je voljna prihvatiti takav predmet.

Neutemeljeni predmeti

- Ova izmjena proširuje broj država koje bi mogle primiti takve predmete od Međunarodnog suda. To je posebno važno u slučaju da neki sudovi u zemljama bivše Jugoslavije i dalje budu nedovoljno sposobni za vođenje suđenja u skladu s osnovnom pravednošću i primjerenošću postupka - izjavio je o tome predsjednik Međunarodnog suda u Haagu Theodor Meron.

Drugom izmjenom pravilnika izmijenjeni su kriteriji koje sudsko vijeće treba razmotriti kod donošenja odluke o tome hoće li prepustiti predmet domaćem sudu. Pravilo sada propisuje da sudsko vijeće može naložiti prepuštanje predmeta tek kad je uvjereno da će suđenje optuženom biti pravedno, te da neće biti izrečena i izvršena smrtna kazna.

- Ovom izmjenom se osigurava da predmeti ne budu prebačeni u zemlje čiji sudovi ne poštuju minimalna jamstva za proceduralnu pravednost i međunarodna ljudska prava - naglasio je Meron.

Prema Meronu, najvažniji uvjet za to je postojanje domaćih institucija koje će predmete o teškim kršenjima međunaroadnog humanitarnog prava procesuirati s kredibilitetom i na pravičan način, koji je u skladu s međunarodnim pravnim normama. U Hrvatskoj, prema Meronu, još uvijek postoji sumnja u kredibilitet domaćeg pravosuđa.

Na čemu predsjednik ICTY-a Theodor Meron temelji sumnje u pravičnost hrvatskog pravosuđa? Pregledavajući dokumentaciju koju je Meron spominjao na nedavnom izlaganju pred Vijećem sigurnosti UN-a, vidljivo je da se radi o izvješćima Europske komisije, te izvješćima OSCE-a.

Europska komisija je, naime, u svom mišljenju od 20. travnja navela da se u Hrvatskoj "još ne primjenjuje jedinstveni standard na sve osobe koje su pred hrvatskim sudovima optužene za ratne zločine". U izvješću se ističe da je "potrebna daljnja reforma kako bi se doseglo ujednačeno provođenje pravde u predmetima ratnih zločina".

Što se tiče OSCE-a, na čije se podatke Meron u više navrata referirao, radi se o izvješću ove misije o suđenjima za ratne zločine u Hrvatskoj, a koje je sastavljeno 22. lipnja ove godine.

Meron se referirao na prvu stranici izvješća, gdje se navodi da je "etničko podrijetlo optuženika, a možda još više podrijetlo žrtava, i dalje utjecalo na postupke za ratne zločine tijekom 2003. godine u Hrvatskoj. Protiv Srba se češće donose osuđujuće presude nego protiv Hrvata".

Navodi se, također, da je na domaćim sudovima nastavljeno postupanje u neutemeljenim predmetima, što je rezultiralo neopravdanim pritvorom i trošenjem skromnih sudskih resursa.

PRVA IZMJENA PRAVILNIKA Po novim propisima haaški se predmet može prebaciti samo onoj državi čije je pravosuđe za to pripremljeno, čime se proširuje broj država koje bi mogle suditi u tim procesima

DRUGA IZMJENA PRAVILNIKA Sudsko vijeće sada može naložiti prepuštanje predmeta tek kada je uvjereno da će suđenje optuženima biti pravedno, te da neće biti izrečena i izvršena smrtna kazna

U nekoliko je predmeta Državno odvjetništvo moralo odustati od daljnjeg postupka zbog nedostatka dokaza, a takvi su postupci obuhvaćali gotovo jedino Srbe. Broj sudskih postupaka vođenih u odsutnosti, gotovo samo protiv Srba, povećao se, posebice u Zadru.OSCE-ovi promatrači su, među ostalim, naveli da su lani pratili 104 suđenja za ratne zločine na 12 županijskih sudova u Hrvatskoj, te na Vrhovnom sudu. Od 370 osoba na tim suđenjima, devet desetina su bili Srbi. "Ova su suđenja dovoljno reprezentativan uzorak iz kojega se mogu izvući opći zaključci", tvrdi se u izvješću OSCE-a.

Promatrači su također naveli da se velika većina procesuiranih srpskih optuženika odnosila na zločine koji su počinjeni protiv Hrvata. Uz to, dok je broj procesuiranih Srba u 2003. godini premašio broj iz 2002. godine, broj procesuiranih Hrvata se smanjio. (Najveći broj suđenja vodio se u Osijeku, sljedeći sa najvećim brojem predmeta su Zadar i Šibenik, a prati ih Vukovar).

Misija je pratila 16 predmeta na hrvatskim sudovima, u kojima su optužnice podignute u 2003. godini. Od 53 osobe u tim optužnicama, 48 su bili Srbi. Od 53 presude za ratne zločine u 2003. godini, 37 osoba proglašeno je krivima, od čega je 30 Srba, što čini 81 posto od ukupnog broja osuđenih osoba.

OSCE navodi da neki prvostupanjski sudovi ne dostavljaju presudu u pisanom obliku u zakonskom roku od dva mjeseca nakon usmenog izricanja presude. Odgode su trajale po sedam mjeseci i takve odgode zadiru u pravo optuženika na pravovremeno ulaganje žalbe, te pobuđuju posebnu zabrinutost u slučajevima kada okrivljenici ostaju u pritvoru tijekom žalbenog postupka.

Procesi pod povećalom

Od pojedinačnih postupaka, spominje se Županijski sud u Gospiću, koji krajem 2003. još nije započeo ponovni sudski postupak protiv Srbina koji je ostao u pritvoru, iako je Vrhovni sud ukinuo osuđujuću presudu, vratio predmet na prvostupanjski sud i naložio ponovno suđenje. Riječ je o tužbi RH protiv Nikole Cvjetičanina.

Iz Gospića se navodi i slučaj Dane Serdara, osuđenog u odsutnosti, kojemu je odobrena obnova postupka tek četiri mjeseca nakon uhićenja po tjeralici. Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić zbog ovoga je tražio pokretanje disciplinskog postupka protiv predsjednika Županijskog suda u Gospiću Pavla Rukavine.

Navodi se i Županijski sud u Karlovcu, koji nije ponovno pokrenuo postupak protiv pet Srba čiju je osuđujuću presudu u odsutnosti ukinuo Vrhovni sud u studenom 2002. godine i za koje je naložen ponovni sudski postupak. "Razumljivo je da postupak nije nastavljen jer niti jedan optuženik nije dostupan hrvatskom pravosuđu, no ovaj slučaj ukazuje na upitnu vrijednost osuđujućih presuda donesenih u odsutnosti", tvrde promatrači OSCE-a, na čije se posljednje izvješće poziva predsjednik Haaškog suda Theodor Meron.