Vjesnik: 12. 07. 2004.
Proračunski rat u Europskoj uniji
Nizozemski m
inistar financija Gerrit Zalm obećao je da će njegova zemlja, svjesna da predstoji veliko prekrajanje financija EU, učiniti sve kako bi se proračun izmijenio na bolje / Prva žrtva novog pristupa trebao bi biti dio iznosa od četiri milijarde eura godišnje koliko se iz blagajne EU vraća Velikoj BritanijiBRUXELLES Od Vjesnikove dopisnice) - Usvajanje ustava, pa čak i izbor novog predsjednika Europske komisije mogu izgledati kao dječja igra u usporedbi s problemima koje donosi dogovaranje novog srednjoročnog proračuna EU.
Komisijin prijedlog proračuna biti će objavljen u srijedu nakon redovnog tjednog sastanka eurovlade.
Zatim će u državama članicama početi reduciranje najboljih namjera osmišljenih u korist EU i prilagođivanje nacionalnim interesima. Neki su detalji proračuna već poznati, pogotovo ideje kojima se unosi više pravičnosti i ravnoteže u izdvajanja i naglašava solidarna priroda zajedničkih sredstava.
Prva žrtva novog pristupa trebao bi biti dio iznosa od četiri milijarde eura godišnje koliko se iz blagajne EU vraća Velikoj Britaniji. Ta nadoknada stara je dva desetljeća, a Europska unija ju je izglasala (nakon prilične svađe) uzimajući u obzir statistiku da je Velika Britanija bila tada treća od dna. Sad su se stvari preokrenule, Britanija je treć
a, od vrha, iza Luksemburga i Irske, ali je u proračunu, zahvaljujući tom povratu sredstava, tretirana jednako kao najsiromašnije zemlje. Tako ispada da po glavi stanovnika za zajedničke fondove izdvaja manje čak i od nekih novih zemalja članica.Nizozemski ministar financija Gerrit Zalm obećao je da će njegova zemlja, svjesna da predstoji veliko prekrajanje financija EU, učiniti sve kako bi se proračun izmijenio na bolje. Zalm polazi od Nizozemske koja danas po glavi stanovnika izdvaja šest puta više od Francuske, bogate zemlje ujedno i najvećeg korisnika EU proračuna zahvaljujući poljoprivredi. Nizozemci iz proračuna za EU poslove izdvajaju 0,56 posto nacionalnog dohotka i rekorderi su po izdašnosti. Slijedi ih Njemačka s 0,54 posto, ali najvišim iznosom.
Francuska, istina, daje 0,37 posto svog dohotka, no većinu primi natrag, i još nešto povrh. Zahvaljujući povratu sredstava, bogata Velika Britanija u EU proračun ulaže 0,25 posto nacionalnog dohotka. Ukoliko se povrat u potpunosti ukine, što je malo vjerojatno, iznos bi skočio na 0,62 posto, i Britanija bi postala najveći unosnik u proračun EU. Europska komisija, prema pisanju britanskih novina, predlaže da se ukinu povlastice povrata sredstava za sve zemlje koje proračunu daju više od 0,35 posto nacionalnog dohotka.
Lada Stipić Niseteo