Vlada si je do 2007. godine kao cilj postavila smanjenje proračunskog manjka na ispod tri posto bruto domaćeg proizvoda te stabiliziranje vanjskog i javnog duga na razini manjoj od 80, odnosno 60 posto BDP-a. Nedavno predstavljene fiskalne projekcije Ministarstva financija za razdoblje do 2007. godine odgovaraju onome što žele čuti predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda. Međutim, te projekcije samo načelno utvrđuju Vladine ciljeve, a ne govore kako će se pojedini segmenti ostvariti. Jasno je samo da se može sasvim zaboraviti smanjenje poreza na dodanu vrijednost i da zasad nema govora o poreznu rasterećenju gospodarstva, te da se planira povećati porezna disciplina i ubrzati privatizacija.

Evidentno je i da se država ove godine više ne kani zaduživati u inozemstvu nego će deficit podmiriti zaduživanjem na domaćem tržištu, a opet se aktualizirala i ideja o operacijama središnje banke na otvorenom tržištu. Upravo se od HNB-a očekuje da dodatno ograniči zaduživanje banaka u inozemstvu, a s tim u vezi već ovog tjedna Hrvatska narodna banka mogla bi uvesti dodatne restrikcije bankama na preveliko zaduživanje u inozemstvu. I tako bi se ukupni hrvatski inozemni dug, koji trenutačno iznosi oko 77 posto BDP-a u eurima (više od 25 milijardi dolara) zadržao do kraja godine u sličnom rasponu – do 76 posto BDP-a, odnosno do 2007. godine do 78 posto BDP-a. Javni dug bi pak u omjeru prema BDP-u i dalje nastavio rasti, te bi do 2007. premašio 57 posto, ali bi ostao u okvirima kriterija iz Maastrichta, što znači da ne bi predstavljao problem očekivanom hrvatskom pristupanju Europskoj uniji.