Vjesnik: 13. 07. 2004.

Čak 33 grada i 151 općina ne mogu pokriti ni najskromnije troškove

Hrvatska ima oko 540 jedinica lokalne samouprave, i to 120 gradova i 420 općina koji se znatno razlikuju prema veličini / Libra, LS, HNS i PGS od Sabora traže da zaduži Vladu da u roku 90 dana podnese cjelovito izvješće o stanju lokalne samouprave te prijedlog zakona prema kojem će biti održani i sljedeći lokalni izbori

ZAGREB - Prema nizu kriterija, može se reći da je Hrvatska visoko centralizirana zemlja. Imamo oko 540 jedinica lokalne samouprave, i to 120 gradova i 420 općina, koji se znatno razlikuju prema veličini, odnosno broju stanovnika.

U posljednjih 11 godina ukupan broj jedinica blago raste, no samo broj gradova povećao se za oko 65 posto. U Hrvatskoj ima gradova s manje od tisuću i s više od 100 tisuća stanovnika, a da pritom ne postoje gotovo nikakve razlike u tipu organizacije i nadležnosti tih gradova. No u cijelosti, broj jedinica lokalne samouprave u našoj zemlji nije prevelik jer se nalazimo negdje u sredini europskog prosjeka.

Podaci su to iz obrazloženja što su ga klubovi zastupnika Libre, LS-a, HNS-a i PGS-a uputili proteklog tjedna Hrvatskom saboru uz prijedlog zaključaka o položaju i perspektivama lokalne i regionalne samouprave, a s namjerom da se u parlamentu potakne ozbiljna rasprava o toj temi. Među ostalim se navodi da u razvijenim sustavima lokalne samouprave raspodjela nadležnosti jedinica lokalne samouprave počiva na dva osnovna pravila. Prvo je pravilo supsidijarnosti koje znači da u nadležnosti jedinica treba biti sve ono što se može riješiti na toj razini. Drugo je pravilo izdiferenciranosti nadležnosti prema veličini, jer različite jedinice lokalne samouprave imaju različite potrebe i mogućnosti. No lokalna samouprava u Hrvatskoj, ističe se, ne poštuje ni jedno od ta dva pravila.

Prema podacima Državnog ureda za reviziju, svim jedinicama lokalne samouprave pripada samo oko 14 posto ukupnih javnih prihoda, a taj podatak Hrvatsku svrstava na začelje zemalja članica Vijeća Europe u kojima lokalnoj zajednici ostaje i više od 50 posto javnih prihoda. Stanje u nas je još nepovoljnije ako se ima u vidu činjenica da od spomenutih 14 posto prihoda čak šest posto otpada na Zagreb. Ujedno čak 33 grada i 151 općina imaju tako male prihode da njima ne mogu pokriti ni najskromnije rashode.

Što se tiče regionalne samouprave ona je, smatraju četiri oporbene stranke, samo deklarativna. Naime, ističu da su današnje hrvatske županije premale da bi mogle biti značajne jedinice regionalne samouprave, a one županije koje zajedno pripadaju prirodnoj i povijesnoj regiji, na primjer pet slavonskih i četiri dalmatinske, nemaju gotovo nikakvu međusobnu suradnju. Županije bi, kaže se, osim standardnih samoupravnih nadležnosti - obrazovanja, zdravstva, socijalne politike i kulture - trebale imati nadležnost i nad gospodarskim razvojem te prometom.

Prilikom buduće nove regionalne podjele Hrvatske neće biti jednostavno, navodi se, pomiriti zahtjeve efikasne regionalne organizacije i sukobljenih lokalnih interesa. Prosječna regija ne bi smjela imati manje od 800 tisuća stanovnika, dok u Hrvatskoj postoji vrlo visoka razina identifikacije građana s povijesnim regijama i onda kad su one relativno male, kao što je slučaj s Međimurjem i Istrom.

Stoga Libra, LS, HNS i PGS od Sabora traže da zaduži Vladu da u roku 90 dana podnese cjelovito izvješće o stanju lokalne samouprave te prijedlog zakona prema kojem će biti održani i sljedeći lokalni izbori. Osim toga, Vlada bi trebala predložiti osnivanje tijela za pripremu, provođenje i praćenje decentralizacije Hrvatske te predložiti kriterije za osnivanje novih jedinica lokalne samouprave koji će uključivati demografske, gospodarske, financijske i prometne pokazatelje.

Ivana Knežević