SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) - Fiktivnim izvozom šećera iz Bosne i Hercegovine proračuni zemalja članica Europske unije možda su oštećeni za 100 milijuna eura! Prošle godine u BiH je uvezeno 163.000 tona šećera, premda potrebe te zemlje jedva dosežu 35 tisuća tona, i čini se da je riječ o fiktivnom uvozu radi izvoza, pri kojem se koriste pogodnosti koje u trgovini daje EU. Samo u prvih pola godine iz BiH je u zemlje EU-a izvezen oko 60 tisuća tona šećera, što je više nego neobično ako se zna da BiH ne može proizvesti šećera ni za svoje najosnovnije potrebe. Lokalne vlasti reagirale su nakon upozorenja iz Bruxellesa.

»Nešto se čudno i neprirodno događa s prometom šećera u BiH. Mi smo to uočili još ranije. Dali smo nalog za provjeru. Morat ćemo ustanoviti gdje je šećer završio, tko ga je uvozio, ako se uopće izvozio, ili je sve rađeno samo papirima, te kazniti one koji su nanijeli štetu BiH, ali i EU«, kazao je za sarajevski Dnevni avaz bosanskohercegovački premijer Adnan Terzić. I ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dragan Doko izjavio je da je u tijeku istraga o fiktivnom izvozu šećera iz BiH u Uniju, a rezultati i konkretne mjere očekuju se ubrzo. Navodno su u kriminal upletene, uz domaće, i tvrtke iz nekoliko zapadnoeuropskih zemalja, a povlači se i paralela sa »šećernom aferom« u Srbiji nakon koje je ova zemlja izgubila povlašteni status u trgovini s EU-om.

Alenko Zornija

SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) - Prije gotovo pet godina, 17. kolovoza 1999., The New York Times je objavio vijest o tome da je u Bosni i Hercegovini ukradena milijarda dolara iz javnih fondova. Novinar Chris Hedges je tekstu tada posebno naglasio da su za korupciju i pronevjeru međunarodne pomoći odgovorni visoki bošnjački dužnosnici, među ostalim tadašnji bošnjački lider Alija Izetbegović, njegov sin Bakir, danas dopredsjednik SDA, i bivši premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić.

No, sada je jedan domaći službenik, i to član SDA, optužio vlasti Federacije BiH da su odgovorne za utaju više od milijarde maraka koja je trebala završiti u proračunu. Ovaj put nije riječ o dolarima, ali se ipak radi o velikoj svoti novca: više od pola milijarde eura.

Federalni premijer Ahmet Hadžipašić je početkom veljače ove godine prilikom rasprave o nacrtu proračuna kazao da »od lopova i kriminalaca moramo oteti 300 milijuna maraka«, no u tome se očito nije uspjelo. Federalni proračun puni se slabije od očekivanog. Za prvih pet mjeseci manjak iznosi 105 milijuna maraka, tako da će na jesen doći do rebalansa, ionako prilično niskog proračuna (1,25 milijardi maraka), a što to znači za proračunske korisnike nije teško pretpostaviti.

Stanje je, ukratko, vrlo loše, a jasno je da stotine milijuna maraka, umjesto da idu u obrazovne ili socijalne fondove, završavaju u rukama krijumčara cigareta, alkohola, nafte, drva i slično. »Sva retorika federalnog premijera Hadžipašića koja se odnosi na smanjenje kriminala i koja je opravdana očito nije operacionalizirana od tijela financijskog nadzora i institucija pravosudnog sustava, tvrdi Kešetović. Po njegovim riječima, u ovoj oblasti ponekad se stječe dojam da vlada potpuna konfuzija.

Ovakvo stanje najviše odgovara kriminalcima, a nije nebitno istaknuti da se novac dobiven nelegalnim putovima u nekim drugim dijelovima BiH koristi i za financiranje skrivanja bjegunaca od haške pravde, poput bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića.

Alenko Zornija