Američki Human Rights Watch i Hrvatski helsinški odbor izišli su ovih dana s jedinstvenim zaključkom kako se na sudskim procesima za ratne zločine u Hrvatskoj koriste dvostruki kriteriji za Hrvate i Srbe. Američka organizacija za zaštitu ljudskih prava u svom priopćenju upozorila je kako većina suđenja za ratne zločine pokazuje etničku pristranost i nedostatak profesionalizma. HHO se u svom redovitom godišnjem izvješću za 2003. godinu pozvao na ocjene OESS-a i naglasio kako se u pravilu nastavlja primjena dvostrukih standarda protiv optuženika Srba u korist optuženika Hrvata, i to u svim fazama postupka.

Human Rights Watch istupio je priopćenjem povodom suđenja Ivanki Savić, Srpkinji iz Vukovara, koja je navodno bez stvarnih dokaza 21. siječnja ove godine nepravomoćno osuđena na 4,5 godine zatvora. "Dva temeljna problema suđenja jesu pogrešna primjena hrvatskog i međunarodnog prava kao i etnička pristranost protiv Ivanke Savić kao Srpkinje", istaknuo je HRW, dodavši kako su ti problemi "karakteristika većina suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj". Ivanka Savić nepravomoćno je osuđena zbog potkazivanja Hrvata koji su sudjelovali u obrani Vukovara srpskim okupatorima, kao i zlostavljanje jedne Hrvatice i krađe vrijednih predmeta iz hrvatskih kuća. HRW tvrdi da na suđenju nisu izneseni dokazi, te da je iskrivljeno svjedočenje ključnog svjedoka. Američka organizacija proširuje svoje upozorenje na cjelokupno hrvatsko pravosuđe i ističe kako je Vrhovni sud u posljednje vrijeme poništio niz presuda sa suđenja Hrvatima za ratne zločine, kao i oslobađajuće presude Srbima, te ih poslao na ponovno suđenje. Rachel Denber iz HRW-a naglasila je kako takva suđenja zahtijevaju stručnost i etničku nepristranost.

Takva ocjena HRW-a, kao i veoma slična ali i argumentiranija tvrdnja HHO-a u godišnjem izvješću, narušava ugled hrvatskog pravosuđa i uvelike kompromitira nastojanja Hrvatske da se od Haaga izbori za suđenja za ratne zločine Hrvata. Hrvatski helsinški odbor u svom izvješću ističe kako se nastavlja praksa suđenja u odsutnosti i pritom se često izriču kazne u najduljem trajanju.

HHO podsjeća na činjenicu da je u postupku protiv "Gospićke skupine" u Rijeci odbačena prijava protiv Ivice Rožića, osumnjičenog za miniranje srpskih kuća, a ističe i sramnu rečenicu gospićkog suca iz presude Svetozaru Karanu kako je on "vršio genocid nad Hrvatima sa svojim sunarodnjacima, i to ne samo u posljednjem ratu, već više od 500 godina", te da su Karan i njegovi preci došli "zajedno s Osmanlijama da bi uništili Hrvatsku". Takve ocjene domaćih i stranih stručnjaka i nevladinih organizacija ne samo da utječu na stavove međunarodnih tijela koje bi trebale dati hrvatskom pravosuđu pozitivnu ocjenu, nego i ruše nastojanja da hrvatsko pravosuđe preuzme sudske postupke od Haaga. Na najvećim hrvatskim sudovima već su osnovani posebni odjeli za ratne zločine, provodi se obuka i trening sudaca, ali nad cjelokupnim pravosuđem još uvijek lebdi sjena sumnje. Ona se očituje u ovakvim izvješćima HRW-a i HHO-a koji ne govore samo o političkoj ili etničkoj obojenosti, već i o nedostatku stručne i informatičke izobrazbe sudaca, radnog prostora, opreme i naravno, financijskih sredstava.

I dok HRW poziva međunarodnu zajednicu i posebno Europsku uniju da pošalju Hrvatskoj energičniju poruku, HHO nalazi olakotnu okolnost za rad hrvatskog pravosuđa, a ona se tiče utjecaja medija. "Mediji svjesno ili nesvjesno utječu na pravosuđe i načinom pisanja o pojedinim slučajevima, iznošenjem podataka koji mogu štetiti postupku ili nepotrebno narušiti ugled i intimu pojedinih osoba", upozorava HHO i svoj izvještaj zaključuje podatkom iz istraživanja Transparency Internationala prema kojem 70 posto hrvatskih građana misli da je pravosuđe korumpirano, dok 53 posto građana nema povjerenja u hrvatski pravosudni sustav.

Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt ostala je veoma iznenađena ovakvim ocjenama. I dok je negativne efekte Kaznenog zakona i rada sudova ministrica kompenzirala tek na samom kraju postupka, plativši osobno globu novinaru Miroslavu Juriću kako on ne bi otišao 70 dana u zatvor, domaća i strana javnost očekuju njezin angažman u samoj srži problema. Očekuje se reforma pravosuđa, više financijskih sredstava, bolja obuka sudaca i uporno lobiranje za hrvatsko pravosuđe po Haaškom tribunalu. Ali dok se kratkoročni rezultati na međunarodnom planu još mogu postići, povjerenje hrvatskih građana teško će se ponovno steći. Nakon petnaest godina urušavanja temelja, sudskih skandala, loših presuda i nepovoljnih stručnih izvještaja, negativni trend u pravosuđu teško će se preko noći okrenuti. Mnoge kronične probleme ministrica neće riješiti jednom bankovnom uplatom. Novcem se ne može baš sve kupiti.