Na naš upit da komentira stav Europske komisije koja je izvijestila da prikuplja informacije o tom slučaju, Maček je odgovorio: »Posao s Bechtelom je transparentan, on počiva na sporazumu koji je potpisan s bivšom Vladom«.

Stav Bruxellesa je pak i jučer bio nepromijenjen. Glasnogovornik povjerenika za proširenje EU, Jean-Christophe Filori, kazao nam je kako Europsku komisiju zanima »na koji je način posao dodijeljen Bechtelu, je li bilo javnog natječaja, je li postupak bio u skladu s hrvatskim zakonodavstvom, je li u skladu sa sporazumom o pridruživanju te uklapa li se u međunarodne obveze Hrvatske«. Tim se pitanjem intenzivno bavi i ured Europske komisije u Zagrebu koji Bruxellesu dostavlja podatke.

No, kako nam je rečeno, Europsku komisiju slučaj posebno zanima u svjetlu financiranja projekata iz fonda ISPA. Riječ je o pretpristupnom fondu, na čija sredstva imaju pravo zemlje kandidati, a iz kojeg se financiraju infrastrukturni projekti u području prometa i zaštite okoliša. Pravila za dodjelu novca iz tog, ali i druga dva pretpristupna fonda, PHARE i SAPARD, vrlo su stroga zbog bojazni EU od moguće korupcije. Iz tog razloga, Komisiju u slučaju Bechtel zanima kako će se i kojim novcem platiti posao na autocesti budući da se novcem Unije ne financiraju projekti za koje procedura nije bila potpuno transparentna. Drugim riječima, europski kapital bježi od projekata koji se realiziraju bez javnog natječaja i potpunog uvida javnosti. A ukoliko Komisija zaključi da je posao s američkom tvrtkom sklopljen mimo njihovih standarda, očito je da spomenuta autocesta neće dobiti ni novčića, ali je isto tako moguće da bi Komisija u tom slučaju, poučena iskustvom, s mnogo većim oprezom i sumnjičavošću mogla pristupiti financiranju bilo kojeg drugog projekta u Hrvatskoj, inzistirajući na svakom detalju.

Iako Filori nije ulazio u dublje obrazlaganje priče o tome je li sporazum s Bechtelom usklađen sa sporazumima o pridruživanju s EU, također je moguće da će se postaviti pitanje o tome krši li Hrvatska ovim dealom i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Naime, u tom dokumentu su definirana i pravila javne nabave, pa se tako u članku 72. kaže kako »stranke smatraju da je željeni cilj otvaranje pristupa nadmetanju za sklapanje ugovora o javnim nabavama na temelju nediskriminacije i uzajamnosti«.

No, glasnogovornik Vlade Maček uvjeren je da će sve proći u redu jer je, kako tvrdi, cijela situacija »čista«. Iako kaže da će papire uskoro dostaviti Bruxellesu, nije nam odgovorio na pitanje kad će i hoće li istu dokumentaciju predati i Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, što je, podsjetimo, to tijelo zatražilo.

Zaključak da će se od Vlade tražiti očitovanje o slučaju Bechtel, kako saznajemo, na sjednici Povjerenstva predložio je njegov vanjski član, Davor Derinčinović s Pravnog fakulteta i to na temelju medijskih napisa. Povjerenstvo, međutim, ne navodi koja bi konkretna osoba mogla biti u sukobu interesa, ali – prema neslužbenim informacijama – riječ je o ministru vanjskih poslova Miomiru Žužulu. Zaključak je inače jednoglasno prihvaćen, a za njega je, na iznenađenje gotovo svih članova Povjerenstva, glasala i članica HDZ-a Marija Bajt. No, ona o tome jučer nije htjela ništa izjaviti jer je za javne nastupe u ime Povjerenstva zadužen njegov v. d. predsjednika Antun Kapraljević.

U Veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu jučer nisu željeli komentirati situaciju oko dogovora hrvatske Vlade i američke građevinske tvrtke Bechtel. U Uredu za odnose s javnošću rečeno nam je tek kako »to pitanje ne uključuje vladu SAD-a«.