Slobodna Dalmacija: 27. 07. 2004.

ANALITIČARI HNB-a UKAZUJU NA VISOK KREDITNI POTENCIJAL DOMAĆEG BANKARSTVA

HRVATI NAJZADUŽENIJI U REGIJI

Iako savjetuju oprez, stručnjaci tvrde da vrlo visoka i brzorastuća zaduženost kod banaka kakvu nemaju Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, nije nužno zabrinjavajuća, visoka ili - previsoka!

Piše: Sanja STAPIĆ

Stanovništvo u Hrvatskoj najzaduženije je u regiji, no njegova vrlo visoka i brzorastuća zaduženost kod banaka kakvu nemaju Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, ne znači da je zaduženost zabrinjavajuća, visoka ili - previsoka!

Tvrde to analitičari Hrvatske narodne banke koji objašnjavaju da razina zaduženosti stanovništva upućuje na visoki stupanj razvijenosti domaćeg bankarstva i njegov veći kreditni potencijal. Osim toga, sve zemlje u regiji imaju znatno razvijenija tržišta dužničkih vrijednosnih papira koja, ako nisu u portfelju banaka, nisu ni povećala razinu zaduženosti njihova stanovništva.

Domaće stanovništvo, poduzeća i država, u odnosu na razvijene europske zemlje, članice Europske monetarne unije (EMU), imaju još prostora za povećanje omjera svoje zaduženosti i svojih prihoda. To se posebice odnosi na sektor stanovništva koji se u odnosu na usporedive zemlje čini najzaduženijim hrvatskim sektorom, navode u središnjoj banci. Tu tvrdnju analitičari potkrjepljuju konkretnim brojkama: omjer ukupnog duga stanovništva i bruto društvenog proizvoda (BDP) na području EMU-a povećao se s približno 45 posto u 1998. godini na lanjskih 53 posto, dok se u istom razdoblju vrijednost tog omjera za Hrvatsku povećala sa 13 na 30 posto.

Stanovništvo, nefinancijska poduzeća, neprofitne organizacije i opća država koji se nazivaju nefinancijskim sektorom te njegov privatni podsektor u kojem su sve nabrojene kategorije osim opće države, u Hrvatskoj su zaduženiji od svih usporedivih zemalja u regiji. Hrvatska ima najveći omjer kredita banaka nefinancijskom sektoru - BDP-a koji je lani iznosio 69,5 posto BDP-a, dok je u Bugarskoj taj omjer 32,6 posto, Poljskoj 37,8 posto i Rumunjskoj 12,5 posto.

Nefinancijski sektori u Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji zaduženi su kod banaka u omjerima od 53,3 do 55 posto BDP-a. Banke od domaćega nefinancijskog privatnog sektora, dakle od stanovništva, nefinancijskih poduzeća i neprofitnih organizacija u Hrvatskoj imaju potraživanja teška 55,2 posto u BDP-u, a u zemljama u regiji taj pokazatelj iznosi od 9,5 posto u Rumunjskoj do 42,7 posto u Mađarskoj.

Zaduženost u Hrvatskoj nije tako ozbiljan problem kako se čini, navode u središnjoj banci, argumentirajući taj stav podacima iz godišnjeg izvješća Europske središnje banke. Uz podatak da je ukupnog duga stanovništva i BDP-a na području EMU-a lani bio 53 posto, a u Hrvatskoj 30 posto, u Hrvatskoj narodnoj banci ističu da se za područje EMU-a omjer ukupnog duga nefinancijskih poduzeća i BDP-a kretao od 60 do 65 posto, a u Hrvatskoj između 45 posto i 50 posto.

Omjer ukupnog duga opće države i BDP-a za devet od dvanaest članica EMU-a viši je od 50 posto u razdoblju od dvijetisućite do kraja prošle godine, dok se za Hrvatsku taj omjer tijekom te tri godine blago i postupno povećao sa 41 posto na 44 posto. Dakle, ukupna zaduženost hrvatskoga nefinancijskog sektora kod domaćih banaka i u inozemstvu nije zabrinjavajuća.

Ipak, središnja banka ukazuje da je potreban oprez jer povećavanje inoduga otežava urednu otplatu, a trenutačno je inozemno zaduživanje jeftino, što ne znači da će takvo i ostati.

Teret otplate inoduga

Dugotrajni trend rasta inozemnog duga domaćih sektora i njegova razina ipak zahtijevaju oprez najmanje iz jednog razloga: uredna otplata zahtijeva redovit devizni priljev ili/i spremnost međunarodnog tržišta da dospjeli dug zamijeni novim.

U Hrvatskoj narodnoj banci naglašavaju da veći inodug znači i veći teret otplate pa uredna otplata postaje sve ovisnija o zamjeni dospjelog duga novim.

U razdoblju nikad nižih globalnih kamatnih stopa i velikog zanimanja međunarodnih tržišta za ulaganja u zemlje u razvoju, cijena inozemnog zaduživanja je povijesno niska za te zemlje, vele u središnjoj banci i ističu da ovisnost o niskim globalnim kamatama i o visokoj potražnji za ulaganjima u zemlje u razvoju nosi skriveni rizik.

Kada jednom dođe do rasta globalnih kamata i smanjenja zanimanja za ulaganja u zemlje u razvoju, kod takvih će visokozaduženih zemalja doći do značajnog povećanja tereta otplate inoduga i bez novog neto zaduživanja u inozemstvu.