Vjesnik: 28. 07. 2004.
Tuđmanu nije mjesto na Markovu trgu
Republika Hrvatska, koja teži priključenju u EU, trebala bi slijediti demokratske tradicije EU-a u pogledu odbacivanja naslijeđa totalitarizma i komunizma, ukinuti Trg maršala Tita, imenovati trg ili ulicu Franje Tuđmana, ali ne na štetu hrvatskih povijesnih velikana, istaknutih svjetskih političara ili evanđelista Novoga zavjeta
DOBROSLAV PARAGA
Članovi Odbora za imenovanje trgova i ulica Gradske skupštine predložili su na poticaj HSP-a Gradskoj skupštini 28. lipnja 2004., zamjenu imena dosadašnjeg Trga maršala Tita u Zagrebu imenom dr. Franje Tuđmana, te brisanje imena svjetskog vođe pobjedničke antihitlerovske koalicije, tvorca američkoga gospodarskog čuda i četverostrukog američkog predsjednika
Franklina Delana Roosevelta u korist diktatora Tita.Tek što je na predzadnjoj sjednici prije ljetnog raspusta Gradska skupština maknula s dnevnog reda tu neprihvatljivu i politički nepismenu inicijativu, a jednog od njenih inicijatora, Zdravka Tomca, njegova bivša Partija s pravom »nagradila« isključenjem iz spomenutog Odbora, sada stiže i prijedlog novinara Gojka Borića »da je Franji Tuđmanu mjesto na Markovu trgu, jer da sveti Marko ne treba ovozemaljski trg, jer je njegov trg nebeski raj« (Vjesnik, Staj
ališta, 26. srpnja).Bez obzira na to što je Franjo Tuđman bio prvi predsjednik Republike Hrvatske, taj je prijedlog svetogrdan, ne samo s obzirom na tisućljetnu kršćansku tradiciju duboko ukorijenjenu u hrvatskom narodu nego i zato što bi se jedini trg u glavnom gradu Republike Hrvatske posvećen svetom Marku, jednom od četvorice pisaca svetog Evanđelja i osobnom tajniku svetog Petra, Isusova nasljednika i prvoga rimskog pape, preimenovao imenom čovjeka čija je uloga prije 1990. godine bila više nego sporna
, a u vjerskom smislu borbeno ateistička i protukršćanska.Hrvatska javnost uopće nije obaviještena, premda su neke hrvatske parlamentarne stranke tomu događaju nazočile, da je parlamentarna većina u Europskom parlamentu, grupa Europskih konzervativnih stranaka, donijela na svojem Kongresu Europske narodne stranke od 4. do 5. veljače ove, 2004. godine proglas pod nazivom »Osuda totalitarnog komunizma«.
Tom rezolucijom europski demokrati urbi et orbi poručuju članicama EU-a i svijetu da je svaka bivša europska komunistička zemlja, uključujući i Hrvatsku, dužna »osuditi zločine komunizma«, »uzeti u zaštitu žrtve komunizma«, da svaka bivša komunistička zemlja u Europi osnuje »državni ured za dokumentiranje zločina komunizma«, da se osnuje »muzej o totalitarnom
komunizmu«, da se ukinu trgovi, avenije i ulice koje nose nazive komunističkih zločinaca, i da se u svakom glavnom gradu bivše komunističke republike imenuje »trg žrtava komunizma«.Podsjećam da je prije četiri godine, u svibnju 2000., Hrvatska stranka prava 1861. pokrenula inicijativu da se jedan od reprezentativnih zagrebačkih trgova imenuje trgom žrtava komunizma i da se Josipu Brozu Titu, komunističkom tiraninu, jugoslavenskom diktatoru koji je nad hrvatskim narodom 1945. zapovjedio i dao počiniti genoc
id, da mu se oduzme titula počasnog građanina grada Zagreba i ukine naziv najljepšega zagrebačkoga trga po njemu, ali odgovora nema.U srpnju 2000. godine HSP 1861. podnio je Skupštini grada Zagreba prijedlog da se oduzme titula počasnog građanina i pokojnom prvom predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tuđmanu, jer je međunarodni sud za ratne zločine ICTY u Haagu obavijestio svjetsku javnost da bi Franjo Tuđman bio od strane tužiteljstva i suda optužen da nije u međuvremenu preminuo.
U svakom slučaju, Republika Hrvatska, koja teži priključenju u EU, trebala bi slijediti demokratske tradicije EU-a u pogledu odbacivanja naslijeđa totalitarizma i komunizma, ukinuti Trg maršala Tita, imenovati trg ili ulicu Franje Tuđmana, ali ne na štetu hrvatskih povijesnih v
elikana, istaknutih svjetskih političara ili evanđelista Novoga zavjeta (svete knjige Katoličke crkve i cjelokupne kršćanske religije), ali i imenovati trg žrtava Titova komunizma na sadašnjem Trgu maršala Tita ili na nekom drugom primjerenom mjestu u središtu Zagreba.Autor je predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.