Dobroslav Paraga, pedsjednik Hrvatske stranke prava 1861 zatražio je od Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ministarstva pravosuđa da protiv Vlade Madunića, predsjednika Općinskog suda u Splitu, i Roberta Pešutića, suca na istome sudu, "pokrenu stegovni postupak za počinjena stegovna djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti, izazivanja poremećajn u radu suda i nanošenja štete ugledu Općinskog suda u Splitu i sudačkoj dužnosti samoj”. Stranka ujedno zahtijeva da se ovu dvojicu "razriješi sudačke dužnosti i da im se dodijeli nečastan otpust iz službe".

Povod ovome zahtjevu jest činjenica da se unatoč trima zakazanim ročištima još uvijek nije održala glavna rasprava u slučaju protiv Ante Đapića, krivotvoritelja, i Borisa Kandare, krivotvoriteljeva šegrta. Riječ je, naravno, o glasovitu slučaju kada je Anto Đapić prepisao dio knjige Borisa Kandare, to ukoričio i prcdao komisiji na splitskom Pravnom fakultetu kao svoj magistarski rad. Kandare je bio i Đapićev mentor i član komisije koja je dala prolaznu ocjenu Đapićevu radu; k tome, bio je i član Hrvatske stranke prava kojoj je tada, kao i danas, predsjedavao Anto Đapić. O tome jc svojedobno prvi progovorio HSP 1861., a Feral je prvi detaljno pisao o falsifikatu.

Slučaj je došao do splitskog Općinskog suda, u ruke Roberta Pešutića. Dosad su zakazana tri ročišta, i to 11. studenoga 2002. godinc, 10. siječnja 2003. godinc i 3. ožujka 2003.., ali rasprave nisu održane zbog neodazivanja okdvljenika iako su im uredno dostavljeni sudski pozivi. Razlog neodazivanja bio je navodni lumbago Borisa Kandare, inače, nastanjenog u Rijeci. Kandarin lumbago potkrijepljen je i medicinsliom dokumentacjjom koja, istina, ne baca više svjetla na jedinstven fenomen da Kandare dobiva napadaje upravo uoči ročišta, pa zbog toga ne može putovati iz Rijeke u Split.

Inače, Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je 18. svibnja 2004. godine od Kaznene pisarnice Općinskog suda u Splitu da mu se spis doslavi na uvid, ali mu, suprotno zakonskim odredbama, nije udovoljeno. Kako je djelo počinjeno 1999. godine, prema važećim odredbama u svibnju 2005. godine trebala bi nastupiti apsolutna zastara. Očito je da se postupak vodi u tome smjeru, smatra Paraga. On tvrdi i da "postoji osnovana sumnja da taj sud upravo surađuje s optuženima".

Pešutić je bio jedan od petorice sudaca protiv kojih je Madunić svojedobno pokrenuo postupak zbog velikog broja zastara. Madunić je ubrzo odustao, jer je i cilj toga postupka bila tek diskvalifikacija Damira Primorca, još jednoga od petorice, i njegova protukandidata za mjesto predsjednika Općinskog suda. Uostalom, lijep je broj splitsklh sudaca odavno angažiran na međusobnim sukobima, pa se i nemaju vremena, ni želje, ni volje baviti glupostima kao što su ubojstva, falsifikati, prijevare, ratni zločini...