Vjesnik: 06. 08. 2004.
Prevelika parada s Blaškićem zaustavila puštanje šestorice
Statusno vijeće odlučilo je pustiti optuženike iz pritvora na privremenu slobodu da bi smanjilo troškove njihova boravka u Scheveningenu jer se ne zna kad će početi proces / To je razljutilo tužiteljicu, pa je zatražila od dežurne sutkinje da zaustavi odluku od ponedjeljka / Presedan je i da je sudac po
jedinac dezavuirao odluku sudskog vijećaZAGREB – Izlazna strategija Haaškoga tribunala i ovogodišnja novčana oskudica za rad tog sudbenog tijela ozbiljno su uzdrmali ured glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte. Zbog potrebe da se predmeti postupno zaključuju i rad privodi kraju, haaška tužiteljica sve slabije prolazi i pred sudskim vijećima.
U ponedjeljak, 2. kolovoza, statusna konferencija u predmetu »Prlić i ostali« donijela je odluku o puštanju iz pritvora do početka suđenja Jadranka Prlića, Slobodana Praljka, Valentina Ćorića, Berislava Pušića, Milivoja Petkovića i Brune Stojića. Suci su to učinili nakon što su izravno razgovarali s braniteljima šestorice optuženih Hrvata iz BiH. Oni su, naime, tražeći puštanje iz pritvora potpuno zaobišli tužiteljst
vo i ured Carle del Ponte. Poslužili su se pritom usmenim i pismenim jamstvima vlada Hrvatske i BiH da će se svi optuženici naći pred Tribunalom kad on to od njih zatraži. Naravno, statusno vijeće odlučilo je tako da bi smanjilo troškove njihova boravka u Scheveningenu. Jer zasad nitko ne zna kad će početi proces protiv te šestorice.No tužiteljica je zbog toga bila iznimno ljutita. Puštanje iz pritvora na neki je način dezavuiralo i njezinu optužnicu.
»Tužiteljstvo tereti Prlića, Stojića, Petkovića, Praljka, Ćorića i Pušića da su od studenoga 1991. do travnja 1994. bili sudionici "udruženog zločinačkog pothvata" političkog i vojnog podjarmljivanja, trajnog uklanjanja i etničkog čišćenja bosanskih muslimana i drugih nehrvata s onih dijelova teritorija BiH
za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni. Namjera im je bila da ta područja kao dio "velike Hrvatske" postanu dijelom Republike Hrvatske ili s njom blisko povezana«, navodi se u optužnici.Tužiteljstvo se na taj dio optužnog akta pozvalo u utorak, 3. kolovoza, tražeći – sad već od dežurnog suca – da zaustavi odluku od ponedjeljka i odluči o težini optužnice u odnosu prema odluci da optuženici budu pušteni iz pritvora na privremenu slobodu.
Budući da je u Tribunalu počela sezona godišnjih odmora, Vjesnik nije uspio potvrditi informaciju da je dežurna sutkinja u tom predmetu ista ona koja je u slučaju Tihomira Blaškića tražila da mu se kazna od 45 godina zatvora poveća. No daleko je važnija činjenica da dežurna sutkinja nije željela ula
ziti u meritum predmeta. Umjesto odluke u korist tužiteljice, ona je zatražila da o zahtjevu Carle del Ponte odluči mjerodavno sudsko vijeće. A ono je na odmoru.Pritom je taj presedan zabilježio i to da je sudac pojedinac zapravo dezavuirao odluku mjerodavnog sudskog vijeća. Zato sva šestorica optuženika ostaju do rujna u Scheveningenu, na trošak međunarodne zajednice.
Naravno, riječ je o slučaju koji je u odnosima između tužiteljstva i Suda, prema mišljenju Carle del Ponte, prelio čašu. Još prije je za Ahmiće, kao središnje mjesto optužnice, odgovornosti oslobođen Mario Čerkez, nakon što je u Scheveningenu proveo više od četiri godine. Od 18 točaka optužnice protiv Tihomira Blaškića Tribunal je oborio njih 16 ispisanih u tom predmetu, s Ahmićima kao sredi
šnjim mjestom zapovjedne odgovornosti generala HVO-a.Kad se tome doda suđenje Slobodanu Miloševiću koje se ne odvija u skladu s pravnim i političkim očekivanjima, jasno je da Carla del Ponte ne može dobiti bogzna kakvu ocjenu za rad tužiteljstva.
I onda na to dolazi slučaj u kojem branitelji šestorice bosanskih Hrvata zaobilaze tužiteljstvo i za svoje klijente uspijevaju ishoditi puštanje iz pritvora.
Zbog toga tužiteljstvo mijenja sudsku praksu, stavlja suca pojedinca u situaciju da ne može odlučiti o zahtjevu tužiteljstva.
Ima li u tom potezu i određenoga političkog nezadovoljstva zbivanjima koja su uslijedila nakon Blaškićeva povratka u Hrvatsku? Pravni krugovi tvrde da ima. Oko Blaškića je napravljena prevelika parada, on sam je zaboravio na to da je osuđen na devet godina zatvora, a onda su se »tom zaboravu« priključili mnogi državni i stranački dužnosnici.
Od početka se javno upozoravalo da bi pretjerana proslava »Blaškićeve pobjede« mogla dovesti druge optuženike u vrlo neugodnu poziciju.
Slučaj optužene šestorice iz BiH možda je pokazatelj da se to već dogodilo.
Vlado Rajić