Hrvatski poljoprivrednici ne mogu konkurirati poljoprivrednicima u EU, jer nemaju iste poticaje, upozorava Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje i dodaje kako će više cijene pogonskog goriva, dovesti i do poskupljenja repromaterijala i hrane/ Uvoz hrane, ako se nastavi dosadašnjim tempom, mogao bi do kraja ove godine biti veći od lanjskoga crnog rekorda – 1,25 milijardi dolara

ZAGREB – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva teško može dobiti prolaznu ocjenu za svoj rad u prvih sedam mjeseci ove godine, rekao je Vjesniku Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. Dodao je da je izostalo obećano pokretanje Hrvatske u agrarnom segmentu.

U Zajednici udruga seljaka napominju da su mnoga poljoprivredna gospodarstva smanjila broj svinja u tovilištima strahujući od viška, iako je Ministarstvo poljoprivrede otkupilo oko deset tisuća svinja koje su bile višak. Stoga bi uskoro moglo doći do nestašice svinja.

Laslo napominje da hrvatski poljoprivrednici ne mogu konkurirati poljoprivrednicima u EU, jer nemaju iste poticaje, odnosno subvencije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Više cijene pogonskog goriva, dovest će i do poskupljenja repromaterijala, te, u konačnici, i hrane, kaže on.

Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza kaže da Vlada sustavno smanjuje stečena prava seljaka. Tako, na primjer, nakon što su seljaci teško pristali na otkupnu cijenu pšenice ovogodišnjeg roda od jedne kune po kilogramu, sada mogu očekivati smanjivanje poticaja za prošlogodišnju pšenicu sa 1650 na 1200 kuna po hektaru.

U Seljačkom savezu ističu da priča o otkupnoj cijeni pšenice ovogodišnjeg roda za njih još nije završena, iako je ovogodišnja žetva gotova. »O otkupnoj cijeni pšenice ovogodišnjeg roda razgovarati ćemo na jesen. Uz to, nećemo odustati ni od zahtjeva za vraćanje raketa za obranu od tuče«, kaže Grivičić. Država, kaže on, osim markica na brašno, trebala je uvesti i tzv. skladišnice. To znači da bi seljaci, nakon uskladištenja pšenice, mogli čekati njenu najpovoljniju otkupnu cijenu. Ovako, seljaci su više puta dovedeni pred »svršeni čin«.

S druge strane, u udruzi Nezavisnih hrvatskih seljaka napominju da otkupna cijena pšenice nije najvažnije pitanje hrvatskog agrara nego smatraju da su mnogo važnija pitanja raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta i povišenje otkupne cijene mlijeka. U Ministarstvu su se okrenuli većem poticanju radno intenzivnih poljoprivrednih kultura. Naime, poticaji po proizvodnoj jedinici, sukladno preuzetim obvezama u WTO-u i EU, dosegnuli su plafon. Riječ je o sadnji novih vinograda, voćnjaka i maslinika. Prema godišnjem planu, podizat će se 3000 hektara vinograda, 3600 hektara voćnjaka i 500 hektara maslinika.

Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva kaže da u poljoprivredi, koja je desetljećima bila zanemarivana, nema promjena na bolje »preko noći«. Prve rezultate nacionalnog projekta natapanja poljoprivrednih površina, uz izradu master plana natapanja ove godine, očekujem u trećoj godini svoga mandata, zaključuje Čobanković.