Vjesnik: 11. 08. 2004.

Skupa nafta, niže trošarine

DARKO MARKUŠIĆ

Ovotjedno poskupljenje dizelskih goriva u prosjeku 1,6 posto i prošlotjedno poskupljenje benzina 1,2, odnosno dizela 2,9 posto nastavak je divljanja cijena nafte i naftnih derivata širom svijeta. U utorak je, primjerice, cijena barela sirove nafte na američkom tržištu dosegnula gotovo 45 dolara, a analitičari procjenjuju da bi se rast cijena mogao nastaviti do razine 50 dolara po barelu.

Rekordnim cijenama nafte uzrok treba tražiti u povećanoj svjetskoj potražnji za naftom (dijelom i zbog ratnih operacija SAD-a) te narušenoj svjetskoj sigurnosti osobito u zemljama proizvođačima nafte, kao i teškoćama pojedinih ruskih kompanija (Yukos). I dok se procjenjuje da glavni svjetski proizvođači nafte uglavnom, osim Saudijske Arabije, nemaju više slobodnih kapaciteta za ozbiljnije povećanje svjetske proizvodnje teško je očekivati drastičnije smirivanje tržišta. Zbog povećanih troškova goriva neke svjetske zrakoplovne kompanije, poput British Airwaysa, odlučile su se ponovo na poskupljenje karata na dugim letovima. Nakon lipanjskog poskupljenja karata na međunarodnim letovima, u Croatia Airlinesu o tome zasad šute. U Hrvatskoj ni cestovni prijevoznici zasad ne kane dizati cijene, iako je dizelsko gorivo od početka godine poskupjelo oko 19 posto. Drugi prijevoznici, poput HŽ-a i Jadroplova, cijene bi, nastavi li se rast cijena goriva, mogli povećati na jesen, nakon turističke sezone. Ni najveća hrvatska poduzeća, poput Podravke, Lure, Agrokora, Klare... zasad neće povećavati cijene svojih proizvoda. No zbog povećanih troškova proizvodnje i distribucije neki od njih ipak razmišljaju o poskupljenjima. Što Vlada može učiniti da spriječi daljnji udar na životni standard?

Nakon prosvjeda poljoprivrednika zbog preskupog dizelskog goriva, ministar financija Ivan Šuker najavio je da će u dogovoru s vodstvom Ine pokušati pronaći način da se obuzda barem poskupljenje dizela. No Vladinu intervenciju ne bi trebalo očekivati prije sredine rujna. Tada bi se, nastavi li se divljanje cijena naftnih derivata, država mogla kroz model »plivajućih trošarina« privremeno odreći dijela posebnog poreza na naftne derivate, kao što su to već učinile, primjerice, vlasti u Mađarskoj i Sloveniji.