Novi list: 16. 08. 2004.

VLADA OBEĆALA MMF-u PRODAJU 15 POSTO DIONICA INE I ZAVRŠETAK TREĆE FAZE PRIVATIZACIJE HT-a DO KRAJA SLJEDEĆE GODINE

Od prodaje Ine i HT-a četiri milijarde kuna

Ako doista DT-u proda još deset posto dionica HT-a, Vladi će ostati tek pet posto dionica u poduzeću koje joj je u ovoj godini donijelo dvije milijarde kuna dividende. No od prodaje na burzi najvjerojatnije neće biti ništa

ZAGREB – U stand by aranžmanu Hrvatske i MMF-a Vlada se obvezala da će do kraja sljedeće godine prodati 15 posto dionica Ine i da će završiti treću fazu privatizacije HT-a. U istom razdoblju Vlada treba napraviti i plan privatizacije za Croatia osiguranje, a kad će se on realizirati tek će se odlučiti. Ostala javna poduzeća u izravnom vlasništvu Vlade kao što su HEP, HŽ, Hrvatske šume ili Jadrolinija nisu uključena u program koji prati dvadesetomjesečni aranžman, tako da do 2006. godine neće biti ništa od njihove privatizacije. Tek se za Hrvatske šume i Jadroliniju navodi da će se te tvrtke restrukturirati i pripremiti za privatizaciju u suradnji sa Svjetskom bankom.

Jedini su to detalji o privatizaciji javnih poduzeća iz Vladinog pisma namjere na osnovi kojeg je MMF Hrvatskoj odobrio aranžman. Veo tajne obavijen je nad onim što bi trebalo činiti treću fazu privatizacije HT-a, na koju se Vlada ipak obvezala. Što je doista ta treća faza ne navodi se u aranžmanu, a nismo uspjeli dobiti ni dodatno pojašnjenje u Ministarstvu financija, koje je glavni pregovarač s MMF-om.

Međutim, već mjesecima se kao o trećoj fazi govori o nečemu što Zakonom o privatizaciji HT-a iz 1999. godine, ali i njegovim kasnijim izmjenama, nije precizirano. Naime, nekoliko izvora iz Vlade prethodnih nam je mjeseci u više navrata potvrdilo da će uz dodjelu sedam posto dionica braniteljima i prodaju sedam posto dionica zaposlenima HT-a Vlada deset posto dionica HT-a prodati većinskom vlasniku te tvrtke, Deutsche Telekomu. Tako bi DT postao vlasnik 61 posto dionica HT-a, ukupno 14 posto imali bi mali dioničari, odnosno branitelji i zaposleni, a državi bi ostalo 25 posto dionica.

Takvu transakciju zakon ne spominje, no nijedna njegova odredba je i ne priječi, ali bi ona ipak u pitanje mogla dovesti prodaju 20 posto dionica HT-a na burzi, što je zakonom jasno propisano. Činjenica da izlazak HT-a na burzu nije spominjala ni prošla, ni sadašnja Vlada, najbolje govori da se od toga najvjerojatnije i odustalo. Ako doista želi ispoštovati zakon, državi bi nakon prodaje na burzi ostalo pet posto dionica.

Bilo kako bilo, država će, ako DT-u proda još deset posto dionica, kako se procjenjuje, zaraditi oko 300 milijuna eura. Govori se o tome da bi se taj posao mogao dogovoriti već u ovoj godini pa bi tako u državnu blagajnu sjelo više od dvije milijarde kuna, što bi značilo prebacivanje ovogodišnjeg privatizacijskog plana.

Isto toliko, kako se očekuje, država bi mogla zaraditi i od prodaje 15 posto dionica Ine, koje bi prema sadašnjem zakonu na burzu trebale sljedeće godine, ali nije nemoguće da i te dionice dožive sudbinu HT-a i nikada ne završe na javnoj ponudi.

J. MARIĆ