Slobodna Dalmacija: 16. 08. 2004.

IZVJEŠĆE MMF-a O FISKALNOJ POLITICI HRVATSKE

Dodatno smanjiti socijalna prava!

ZAGREB - Međunarodni monetarni fond (MMF) podupire planove hrvatskih vlasti da u srednjoročnom razdoblju nastave smanjivati deficit, smanjujući u isto vrijeme i porezno opterećenje. Za usklađenje tih dvaju ciljeva MMF predlaže sveobuhvatan sustav srednjoročne politike rashoda, kao i reforme usmjerene na ograničavanje mase plaća, povećanje djelotvornosti socijalnih transfera i smanjivanje subvencija.

Navodi se u to u ocjeni MMF-a iz Izvješća članova Misije MMF-a u vezi s konzultacijama s člankom IV. Statuta MMF-a i zahtjeva za odobravanjem stand-by aranžmana (u okviru kojeg su i pismo namjere i Memorandum o ekonomskoj i financijskoj politici). MMF je Hrvatskoj 4. kolovoza odobrio 20-mjesečni stand-by aranžman u iznosu od 97 milijuna specijalnih prava vučenja. Vlada u pismu namjere potvrđuje da aranžman namjerava tretirati kao mjeru opreza te da ne namjerava povlačiti odobrena sredstva.

Naglasivši da Hrvatska od sredine devedesetih ima zadovoljavajući gospodarski rast (prosječan rast BDP-a od 4,5 posto godišnje) i nisku inflaciju, stabilan financijski sektor, velika izravna inozemna ulaganja, lak pristup kapitalu uz niske razlike prinosa, povećan dolazak turista, MMF upozorava i na problem pogoršane eksterne pozicije zbog sve veće razlike između domaće štednje i ulaganja.

Držeći da je razina tečaja uglavnom odgovarajuća sa stajališta konkurentnosti, MMF pozdravlja ponovno inzistiranje na fiskalnoj konsolidaciji. Procjenjujući da su fiskalni ciljevi za razdoblje od 2004. do 2005. ambiciozni, MMF drži i da sastav planirane prilagodbe nije optimalan.

"Ukupna fiskalna i kvazifiskalna prilagodba od 2,75 postotnih bodova BDP-a velika je, premda uz pomoć predviđenog smirivanja aktivnosti privatnog sektora predstavlja samo minimum potreban za stabiliziranje udjela inozemnog duga u BDP-u na otprilike njegovu sadašnju razinu do kraja 2005. Značajne nesigurnosti i dalje postoje u vezi s priljevima kapitala, što naglašava potrebu da politike — pogotovo fiskalna politika — budu fleksibilne. No nije dovoljno učinjeno da se smanji udjel tekuće potrošnje, pogotovo što se tiče socijalnih prava, a to je kategorija u kojoj se Hrvatska ne uspoređuje dobro sa zemljama na sličnom stupnju razvoja. Snažnija nastojanja u ovom području dopustila bi ambicioznije smanjenje deficita i/ili veće smanjenje poreznog opterećenja tijekom razdoblja od 2004. do 2005."

HNB bi i dalje trebao dopuštati kratkoročne oscilacije tečaja kao i prije te biti spreman poduzeti dodatne mjere kako bi, bude li potrebno, zaštitio cilj vezan uz međunarodne pričuve.

Govoreći o strukturnim reformama, iz MMF-a poručuju da će se morati nastojati "završavati prodaja udjela iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju do sredine 2005. i privatiziranje ili nastavak privatiziranja komunalnih poduzeća i Croatia osiguranja. Visok prioritet treba dobiti restrukturiranje javnih poduzeća, najhitnije HŽ-a. Tržište rada mora postati fleksibilnije kako bi se popravili njegovi stagnirajući rezultati".

Sve te reforme pomoći će i održanju konkurentnosti u uvjetima stabilnog tečaja, ocjena je MMF-a.