SMJENA NADZORNIH ODBORA, KOJU JE PRIPREMILO MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, S VELIKIM ZANIMANJEM DOČEKANA U SVIM HRVATSKIM DRŽAVNIM BRODOGRADILIŠTIMA

RIJEKA – U najvećem kvarnerskom brodogradilištu »3. maj« dolazak novog Nadzornog odbora na čelu s nekadašnjim direktorom Davorom Begonjom i dalje je top tema u kuloarima škvera. No, s velikim je zanimanjem ova informacija primljena i u ostalim državnim brodogradilištima, gdje se također odreda priprema velika smjena »nadzornika«. Kako su ostala brodogradilišta »usrećena« najavom da im u NO-e ulaze zvučna imena visokih državnih dužnosnika, tim više sa čuđenjem konstatiraju da je »3. maj« u toj kadrovskoj preraspodjeli doista najlošije prošao. Odreda brodograđevni »outsideri«, »sitni« stranački kadar, ni jedan dužnosnik, a jedino poznato ime, spomenuti Begonja, iz vremena je neslavne prošlosti »3. maja«.

Daleko najjači saziv novog Nadzornog odbora priprema se za »Brodosplit«. Izravnu kontrolu nad tim vodećim dalmatinskim brodogradilištem preuzima osobno ministar Branko Vukelić, njemu uz bok predsjednik HFP-a Damir Ostović, ostali članovi lokalnog su značenja. Nadziranje Brodotrogirom preuzima ambiciozni državni tajnik za razvojnu strategiju dr. Ante Babić, njemu na ispomoć u NO-u će sjediti i ugledni HDZ-ovac, trogirski gradonačelnik Vedran Rožić. U »Kraljevici«, postojeći NO dobiva pojačanje u liku Miroslava Vilhara, inače savjetnika u Ministarstvu financija.

Inače, smjena NO-a koju je odradio Vukelićev kabinet, a formalno je provodi HFP kao vodeći vlasnik, prvi je konkretan potez aktualne Vlade prema brodogradnji. Premda već mjesecima raspravu na Markovom trgu čeka spreman materijal s analizom stanja i prijedlogom daljnjih mjera potpore za tu vodeću izvoznu industriju, HDZ se, po staroj oprobanoj metodi, najprije prihvatio kadrovskih pitanja. Ne vodeći pritom računa da bi obrnuti put bio logičniji. Naime, najprije konstatiraj što su to sadašnje upravljačke garniture uopće napravile, a onda ih, ako treba mijenjaj.

Da je primjerice Vlada, prije ove velike nadzorničke smjene pročitala kakvo je stanje u brodogradnji, kako je organizirana i kako funkcionira, moglo se primjerice zaključiti da su nadzorni odbori po brodogradilištima posve nepotreban trošak. Naime, još prije 10 godina, također HDZ-ova vlada, osnovala je poduzeće Hrvatska brodogradnja Jadranbrod u kome je zaposleno petnaestak eksperata iz raznih područja, kojima je primarni zadatak koordinacija te kontrola i nadzor poslovanja svih državnih brodogradilišta. To su, naime, osnovne djelatnosti spomenutog poduzeća, drugo je pitanje da li ga dobro i odrađuje. Uz HB, kojeg nadziru vladini ministri, a okuplja u savjetu i sve direktore, čemu još i peteročlani nadzorni odbori, više nego upitne strukture i efikasnosti. Gotovo 500.000 kuna godišnji je trošak naknade »nadzornicima« što samo uvećava ionako negativni omjer između prihoda i rashoda u brodogradilištima. Taj novac, kojeg ionako posredno plaćaju porezni obveznici, mogao je biti ušteđen da se Vlada potrudila konačno pozabaviti stanjem nacionalne brodogradnje. A da zaključimo s »3. majem«, u žaru ljutitog komentara na prijedlog novog NO-a, jedan naš sugovornik, poručuje: za ovo što dobivamo i 500 kuna troška, previše je.

Iz navedenog, očigledno je da se »trećemajci« iz predloženog NO-a, doista nemaju s kime pohvaliti. Bivši direktori banaka, rafinerije, samog škvera i jedan aktivist umirovljeničke stranke. Doista ne zvuči obećavajuće za tim koji bi trebao biti ozbiljna ispomoć u vođenju tog složenog i još uvijek problemima bremenitog brodograđevnog sustava. No, manje od te činjenice riječke brodograditelje zabrinjava sam izbor članstva u usporedbi s NO-ima ostalih brodogradilišta.