Povećavanje trošarina na cigarete i duhanske proizvode prva je konkretna posljedica novog stand-by aranžmana Hrvatske i Međunarodnog monetarnog fonda, objavljenog ovih dana. Analitičari prognoziraju kako gotovo sigurno slijedi i skoro podizanje trošarina, dakle i poskupljenje alkoholnih pića. Sanaderova je Vlada na velikim mukama - s MMF-om je sročen tvrđi no prethodni sporazum, s obzirom da je još proljetos MMF izrazio "razočaranje" aktualnim gospodarskim i financijskim trendovima u Hrvatskoj. To se najprije odnosi na nastavak brzog rasta inozemnog duga (koji iznosi 26 milijardi američkih dolara) i povećavanje postotka tog duga u ukupnom državnom bruto društvenom proizvodu na 77 posto. Hrvatska Vlada je sada primorana braniti taj dostignuti postotak inozaduženja i ne smije ga više povećavati.

Usvojene dodatne mjere središnje hrvatske banke, HNB-a, otežat će kreditnu raspojasanost banaka u pretežito stranom vlasništvu u Hrvatskoj, a Vlada mora ubrzano raditi na zaustavljanju kreditnih injekcija velikom broju javnih poduzeća. To se najprije odnosi na Hrvatske željeznice, Jadroliniju, brodogradilišta i slično, odnosno svuda tamo gdje država još uvijek dijeli izdašnije subvencije. Premda Vlada tvrdi da se ovo "stezanje" remena neće dotaknuti i planiranog nastavka izgradnje autocesta, analitičari već spominju kako su Hrvatske autoceste dobile zadatak "skresati" svoje trošenje i time državi uštedjeti 700 milijuna kuna. Nadalje, državna Hrvatska banka za obnovu i razvoj (koja uvelike pomaže brojnim hrvatskim tvrtkama i izvoznicima) smanjuje planirano zaduženje u ovoj godini za 200 milijuna kuna.

Sindikati koji uglavnom svaki novi aranžman MMF-a očekuju kao svojevrsnu elementarnu nepogodu, već su se unaprijed dobro "naoštrili" iščekujući prve vladine napade na dostignuta prava njihovih članova. Realno je, međutim, očekivati kako aktualna Vlada neće moći sebi otvoriti novi sindikalni protuvladin front do kraja godine. Novi sporazum s MMF-om znači i daljnje prolongiranje obećanog vraćanja duga umirovljenicima, s obzirom da Međunarodni monetarni fond takvu ideju apriori proglašava "bogohulnom", pogotovu kada deficit proračuna "probija" sve planirane postavke.

Umirovljenici, premda parlamentarni partneri premijeru Sanaderu, vjerojatno neće stvarati veće nevolje Vladi, no takav "mir" ova Vlada ne može očekivati i od sindikata, posebice ne od Nezavisnih sindikata Hrvatske koje predvodi Krešimir Sever, a čiju polovicu članstva čine zaposlenici "državnog sektora". Sanader je već prije nekoliko mjeseci prema sindikatima zauzeo rigorozan stav, izjavivši kako "nisu oni postavljali Vladu, pa je neće niti micati, a ako žele voditi zemlju, neka izađu na izbore". Sever je, pri tome rekao kako "MMF uvijek žrtvuje ljude, za njih ih nije briga, niti za interese zemlje, prvenstveno ih je briga riješiti pitanja kako vraćati dugove". Sever očekuje kako će se premijer Sanader mučiti u odluci gdje rezati - na investicijama ili ulaganjima, pretpostavlja kako to neće biti nigdje politički isplativo i "može se to ovoj Vladi vratiti kao bumerang na izborima, kao i prošloj Vladi".

Potpuno je, međutim, smanjen manevarski prostor kada je u pitanju dovršavanje "rasprodaje državne imovine", tako da će Hrvatski fond za privatizaciju morati ubzano rasprodati sva poduzeća u kojima država ima do 25 posto vlasništva, a na "bubnju" će se tako naći i ostatak vlasništva HT-a, kao i Croatia osiguranje, koje MMF u svojim zahtjevima i izričito spominje. Ovakova (ras)prodaja hrvatskih gospodarskih simbola svakako da će politički ojačati i Đapićev HSP koji spretno koristi nove nevolje i počinje žestoko kritizirati aktualnu Vladu, optužujući je da "rasprodaje sve što može".