Vjesnik: 19. 08. 2004.
Dopustiti Miloševiću da se bra
ni samNEW YORK - Oko 90 pravnih stručnjaka iz 17 zemalja pozvalo je u utorak Ujedinjene narode da dopuste bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, optuženom za ratne zločine, da se nastavi sam braniti pred Haaškim sudom tvrdeći da bi nametanje službenog branitelja protiv njegove volje bilo kršenje međunarodnog prava. Pravnici, profesori prava i međunarodni kazneni odvjetnici ustvrdili su u peticiji, koju je dužnosnicima UN-a uputio Međunarodni odbor za obranu bivšeg jugoslavenskog predsjed
nika (ICDSM), da Milošević ima pravo sam se braniti pred sudom unatoč zdravstvenim problemima sa srcem. Milošević se protivi postavljanju branitelja po službenoj dužnosti.Bivši američki državni tužitelj Ramsey Clark kazao je na konferenciji za novinare da bolest ne ukida Miloševićevo pravo da se brani sam.
U peticiji se poziva na Miloševićevo privremeno puštanje na slobodu da bi mogao primiti odgovarajući medicinski tretman, te se upozorava da bi, preuzme li njegovu obranu branitelj po službenoj dužnosti, to samo povećalo Miloševićev visoki tlak i ugrozilo mu život. Haaški se sud u peticiji optužuje za pogoršanje Miloševićeva zdravlja time što ga nije privremeno oslobodio, što mu je dano kratko razdoblje za pripremu obrane te predstavljanjem »neumjerene ko
ličine dokaza optužbe«. Dodaje se da su ta tri faktora povećala razinu Miloševićeva stresa, »glavnog okidača njegove bolesti«.Miloševiću se sudi za ratne zločine, uključujući i genocid. Suđenje bi se trebalo nastaviti 31. kolovoza, a očekuje se da će suci presuditi na dva načina kako bi ga ubrzali. Jedan je da prisile Miloševića da prihvati branitelja po službenoj dužnosti, a drugi je da razdvoje suđenje i da mu se odvojeno sudi za ratne zločine u Hrvatskoj, za one u BiH te one na Kosovu.
»Nema te sile kojom haaški tribunal može nametnuti okrivljeniku Slobodanu Miloševiću odvjetnika po službenoj dužnosti. Haaška pravila ne rješavaju to pitanje na način na koji to čini hrvatski zakon. Po hrvatskom zakonu, sud može okrivljeniku odrediti odvjetnika po službenoj dužnosti ako ga ovaj nije sam izabrao i ako se okrivljeniku sudi za kazneno djelo za koje se može dosuditi kazna veća od 10 godina zatvora«, rekao je u srijedu Vjesniku odvjetnik Goran Mikuličić, stručnjak za haaška pitanja.
»Sud je pokušao "doskočiti" Miloševiću odmah na početku suđenja.
Poznato je da bivši srbijanski predsjednik nije priznao Haaški sud i nije želio odvjetnika zahtijevajući da se brani sam. Tome je Sud pokušao odgovoriti tako što je imenovao nekolicinu amicie curiae. Te su osobe, kao "prijatelji suda", trebale obaviti dio odvjetničkih usluga prema tvrdoglavome Miloševiću. Međutim, sad je situacija bitno drukčija, u trenutku kad Milošević treba iznijeti svoju obranu«, dodaje Mikuličić.
Iskustva s »prijateljima suda« nisu se pokazala dobrima jer su ti »prijatelji« bili skloniji Miloševiću i njegovu shvaćanju sudske nadležnosti nego što su obavljali procesnu zadaću u okviru glavne rasprave pred Sudom.
Za pravne stručnjake, dakle, zahtjev Suda da se Miloševiću dodijeli pravni zastupnik po službenoj dužnosti je bez pravnog osnova. Naravno, valja razumjeti i Haaški sud, jer zdravstveno stanje Slobodana Miloševića, prema posljednjim vijestima, nije dobro, pa bi mu golem posao na pripremi vlastite obrane dodatno otežao zdravlje. To suočava Sud s nastavkom ionako maratonskog procesa čiji se kraj još ne vidi. Jer Milošević se u svakom trenutku može pozvati na svoja procesna prava i usporiti postupak, a kad mu to Sud ne dopusti, pozvati se na svoje slabo zdravlje.
Činjenica da hrvatsko pravo poznaje odvjetnika po službenoj dužnosti ne mijenja na stvari činjenicu koju Milošević obilato koristi u svom slučaju. »Smisao odvjetništva jest duboko povjerenje između odvjetnika i njegova klijenta da će se sve procesne radnje poduzimati u dogovoru i u interesu okrivljenoga. Ako ovaj odbija odvjetnika po službenoj dužnosti, onda tog povjerenja ne može biti. Čak ni u hrvatskim uvjetima, čiji zakon poznaje institut takvog zastupanja okrivljenoga«, zaključuje odvjetnik Goran Mikuličić.
Vlado Rajić i Hina