Vjesnik: 20. 08. 2004.

Arhiv Herceg-Bosne mogao bi biti u Zagrebu

Ako tu dokumentaciju ne pronađemo u idućih nekoliko dana na području Federacije BiH, obratit ćemo se hrvatskom ministarstvu pravosuđa, Hrvatskom državnom arhivu i Uredu predsjednika Republike Hrvatske, jer mnogi ukazuju da bi se ta dokumentacija mogla nalaziti u Zagrebu, kaže hrvatski časnik iz BiH za vezu s Haaškim sudom Goran Mihaljević

SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) - Hrvatski časnik iz BiH za vezu s Haaškim sudom Goran Mihaljević najavio je u četvrtak da će se u traganje za dokumentacijom o ratnim aktivnostima HDZ-a BiH, HVO-a i bivše Herceg-Bosne, koju je potkraj srpnja zatražila glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, obratiti za pomoć i vlasti Republike Hrvatske.

Mihaljević je to izjavio nakon što je ministrica pravde Federacije BiH Borjana Krišto u četvrtak ponovila da traje intenzivna potraga za dijelom ratne pismohrane nekadašnje samoproglašene hrvatske republike u BiH Herceg-Bosne.

Pretpostavlja se da bi ovi dokumenti mogli imati veliku važnost u haaškom procesu protiv šestorice vojnih i političkih lidera Herceg-Bosne na čelu s Jadrankom Prlićem i Slobodanom Praljkom. Rok koji je haaško tužiteljstvo dalo za dostavljanje traženih dokumenata je 30. rujna.

»Ako tu dokumentaciju ne pronađemo u idućih nekoliko dana na području Federacije BiH, obratit ćemo se hrvatskom ministarstvu pravosuđa, Hrvatskom državnom arhivu i Uredu predsjednika Republike Hrvatske, jer mnogi ukazuju da bi se ta dokumentacija mogla nalaziti u Zagrebu«, izjavio je za Hinu Mihaljević.

Također je rekao da se razgovara s više bivših čelnika Herceg-Bosne radi prikupljanja informacija o tome gdje bi se mogla nalaziti dokumentacija

»Vlasti BiH još nisu otkrile gdje se nalazi dokumentacija nekadašnje hrvatske zajednice Herceg Bosna. Uputit ćemo pismo glavnoj haaškoj tužiteljici Carli del Ponte u kojem ćemo zatražiti sastanak s njom početkom rujna, te izraziti našu opredijeljenost za suradnju. Na tom sastanku tužiteljici ćemo prezentirati što smo uspjeli pronaći od tražene dokumentacije, no mi još nemamo informacije gdje se nalaze ti dokumenti i postoje li oni uopće«, rekla je Krišto u izjavi za banjolučke Nezavisne novine.

»Moramo provjeriti je li uopće arhivirana ta dokumentacija, gdje je ostavljena, pa ćemo tek nakon toga moći kazati možemo li odgovoriti zahtjevu haaškog tribunala«, tvrdi ministrica.

Haaško tužiteljstvo traži sve zapisnike sa sastanaka predsjedništva Herceg-Bosne ili HVO-a od 1. travnja 1992. do 21. prosinca 1993. godine i sve dokumente Sabora HB-a ili HVO-a od 1. listopada 1992. do 31. prosinca 1993. godine. Također, traže se i dokumenti sa sastanaka HDZ-a BiH od 1. travnja 1992. do 31. prosinca 1993. te dokumenti na državnoj razini HDZ-a BiH od 1. travnja 1992. do 31. prosinca 1993. Zatraženi su i svi dokumenti vlade Herceg-Bosne od 1. travnja 1992. do 31. prosinca 1993. godine. HVO je, naime, u početku imao i političke i vojne ovlasti.

Ministrica Krišto tvrdi kako će biti upućeni zahtjevi svim relevantnim institucijama da pokušaju pronaći ovu dokumentaciju, te će se razgovarati s osobama koje su obnašale visoke dužnosti u institucijama nekadašnje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, poput Vlade Šoljića, Bože Rajića, Ivana Bendera, Mariofila Ljubića ili Perice Jukića...

Sarajevski mediji spekuliraju da - ako tražena dokumentacija ne bude pronađena - slijede sankcije za najviše hrvatske dužnosnike u institucijama Federacije i države BiH, no ministrica Krišto ne vjeruje u takvu mogućnost jer će, kako kaže, biti učinjeno sve da se tražena dokumentacija pronađe.

Inače, najviši hrvatski službenici u tijelima vlasti u BiH sastali su se u utorak da bi napravili plan o prikupljanju dokumenata iz arhiva Herceg-Bosne koje traži Haag. Kako je kazao Goran Mihaljević, na sastanku je zaključeno da u tim zapisnicima nema ničega kompromitirajućeg, što bi moglo naštetiti obrani »hercegbosanske šestorice«, nego bi ti dokumenti mogli ići u prilog njihovoj obrani.

Ovo nije prvi zahtjev haaškog tužiteljstva u kojem se traže dokumenti iz pismohrane Herceg-Bosne; prvi takav zahtjev upućen je još prije dvije godine.

U nekim ranijim izjavama dužnosnika HDZ-a BiH tvrdilo se da je dokumentaciju teško pronaći, među ostalim, jer je jedan njezin dio uništen u ratu, nestao ili se uopće nije čuvao. Haaško tužiteljstvo još je 1. prosinca 2003. obaviješteno da Arhiv Federacije BiH nema nijedan dokument Herceg-Bosne prije 1994. godine.

Alenko Zornija