ZAGREB – Izmjenama Zakona o Uredu za suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije (USKOK) trebale bi se otkloniti manjkavosti uočene tijekom prve dvije godine njegova djelovanja. Ministarstvo pravosuđa je Nacrt prijedloga Zakona uputilo Vladi, kako bi se o njemu odlučivalo već na prvoj redovnoj saborskoj sjednici, nakon 15. rujna.

Za kazneno djelo organiziranog kriminala tijekom 2003. bile su prijavljene 244 osobe, a lani 229 osoba i to radi izvršenja kaznenih djela ilegalnog prebacivanja preko granice, krađe automobila, krivotvorenja novaca i vrijednosnih papira, međunarodne prostitucije, ilegalne trgovine oružjem, krivotvorenja dokumenata, ilegalne trgovine cigaretama, krivotvorenja i prijevare te ilegalnog uvoza. Tome treba dodati i kaznena djela organizirane proizvodnje i preprodaje droge, koja su se zbog stajališta Vrhovnog suda, našla izvan nadležnosti USKOK-a. Za organiziranu proizvodnju i preprodaju droge 2002. bilo je prijavljeno 113 osoba, optuženo 94 i osuđeno 29 osoba, a 2003. prijavljeno je 180 osoba, optuženo 142, a osuđeno 45.

Za koruptivna kaznena djela je u 2002. prijavljeno ukupno 138 osoba, 89 osoba ili 65 posto za primanje mita, 32 posto za davanje mita, a 3 posto za zloporabu u obavljanju državne vlasti. Godinu dana kasnije od 108 prijavljenih osoba njih 65 ili 55 posto prijavljeno je za primanje mita, 36 posto za davanje, a ostatak za zloporabu državne dužnosti i prijevare.

Nesporazum između Vrhovnog suda i USKOK-a o tome koja su kaznena djela organiziranog kriminala u njegovoj nadležnosti trebao bi se riješiti izričitim navođenjem dvadesetak kaznenih djela za čije je gonjenje nadležan USKOK. Kako se ne bi događalo da USKOK-u pristižu kaznene prijave primjerice za »organizirano košenje livade« prijave će se slati USKOK-u tek nakon što nadležno državno odvjetništvo utvrdi da u prijavljenom kaznenom djelu ima elemenata organiziranog kriminala.

Istodobno, USKOK-u se proširuje nadležnost jer će kazneni progon biti u njegovoj nadležnosti ako ne postoji organizirana grupa ili zločinačka organizacija već samo organizator izvršenja djela, koji ostale sudionike izvršenja djela ne mora ni poznavati. Veće bi trebale biti i ovlasti već u izvidima kaznenog djela, i prije formalnog pokretanja kaznenog postupka. Predviđa se i iznimka da se uz određena ograničenja, zbog zaštite ljudskih prava, i tijekom istrage može tražiti iskaz prikrivenog istražitelja o razgovorima s osumnjičenikom.

Ubuduće ni banke ne bi smjele uskraćivati podatke o sumnjivim transakcijama njihovih klijenata pozivajući se na bankarsku tajnu. Na zahtjev USKOK-a istražni sudac mogao bi banci dati nalog da u vrlo kratkom roku dostavi podatke o stanju računa osoba ako postoje tragovi da posluje sumnjivo stečenim novcem. Odgovorna osoba koja te podatke uskrati kaznit će se novčanim kaznom od 20 tisuća kuna, a u slučaju daljnjeg odbijanja može se i zatvoriti. Zatvor bi trajao do izvršenja naloga, a najduže mjesec dana. Ta su rješenja usklađena s Konvencijom UN-a o suzbijanju organiziranog kriminala. Ako postoji bojazan da se neće moći naknadno oduzeti protupravno stečeni prihodi ili imovina istražni sudac može naložiti njihovo blokiranje.