Novi list: 27. 08. 2004.

DOBROSLAV PARAGA, HSP 1861: NEMORALNO BOGAĆENJE JE I NEPROCESUIRANA PLJAČKAŠKA PRETVORBA I PRIVATIZACIJA PETRINJSKOG »GAVRILOVIĆA«

Stvarni vlasnici »Gavrilovića« razvlašteni putem državne otimačine u korist bivšeg vlasnika

Na zahtjev tadašnjeg potpredsjednika vlade Slavka Linića , vlada povlači tužbu za poništenje ugovora o prodaji Đuri Gavriloviću, obustavlja sudski spor i legalizira poklon-paket tuđe imovine vrijedan 1,2 milijarde eura Đuri Gavriloviću, koji ga je platio smiješnih 1,65 milijuna eura, odnosno 3,3 milijuna njemačkih maraka

U svojoj nedavnoj propovijedi na Veliku Gospu u Mariji Bistrici zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić naglasio je »da Hrvatsku razara nemoralno bogaćenje na račun braće ljudi koji se na rubu očaja bore za koricu kruha i mrvicu svojeg ljudskog dostojanstva«.

Uz sveprisutno mito i korupciju Hrvatsku danas uistinu ozbiljno potkopava duboko isprepletena mafijaška mreža unutar hrvatskog društva, posebice političkog i gospodarskog miljea, pa prema relevantnim pokazateljima mafija u Hrvatskoj nadzire blizu 20 posto BDP-a a novac od droge, preprodaje ukradenih automobila i šverca cigareta, bijelog roblja i migranata ulaže u trgovinu nekretninama, poslovnim prostorima, bankarstvo, ugostiteljstvo i privatizaciju.

Ono što posebno boli i smeta hrvatsku demokratsku i istinoljubivu javnost u proteklom desetljeću i pol jest činjenica da pravna država i hrvatsko pravosuđe nisu gotovo niti dotaknuli vrh ledene sante a kamoli temelje nezakonito i koruptivno stečenih golemih tajkunskih bogatstava Kutle, Rajića, Gucića, Todorića, Zubaka, Novalića i drugih, odnosno pljački javnih poduzeća astronomskih razmjera(INA, HEP i dr.), pa tako danas nemamo niti jedno poništenje pretvorbe ili reviziju koja bi dovela do pravičnog ishoda nemoralno i nelegitimno stečenih tuđih kapitala, dionica ili nekretnina, lokala, trgovina ili poduzeća i tvornica.

U srpnju i kolovozu ove godine objavljena je u dnevnom tisku na istaknutom mjestu vijest s fotografijom da je u more u Novom Vinodolskom porinuta jahta, novi regatni krstaš, izgrađen svemirskom tehnologijom za Đuru Gavrilovića, nominalnog vlasnika petrinjske mesne industrije »Gavrilović«, čije krajnje dubiozno vlasništvo dovode već godinama u pitanje nekadašnji rukovoditelji i zaposleni u tom prehrambenom divu, okupljeni u Odbor za zaštitu »Gavrilovića« i Udrugu dioničara Mesne industrije »Gavrilović«.

Čudovišna privatizacija i uzurpacija imovine

Udruga dioničara Mesne industrije »Gavrilović« podnijela je zahtjev za odštetu, zaštitu i reviziju stečaja i poništenje prodaje »Gavrilovića« u srpnju 2001. godine, jer »tvrtka Gavrilović imala je više od 6.500 zaposlenih, imovinu vrijednu 1,25 milijardi eura, koja je prodana sinu bivšeg vlasnika za nevjerojatnih i banalnih 1,65 milijuna eura, premda se radilo o posve novoj tvornici i pogonima, koji nisu imali nikakve veze sa malom i zastarjelom tvornicom Đure Gavrilovića, oca sadašnjeg vlasnika, kojem je tvornica (220 hektara zemljišta, 800 tona prerađevina godišnje ) i licenca u potpunosti isplaćena i on je obeštećen temeljem međunarodne arbitraže daleke 1964. godine«.

Ta čudovišna privatizacija i uzurpacija imovine zaposlenih i umirovljenih zaposlenika »Gavrilovića« izvedena je uz pomoć ondašnjeg predsjednika Sabora dr. Žarka Domljana, čija je bivša žena bila sestra Đure Gavrilovića, a Domljan je danas član i predsjednik Nadzornog odbora »Gavrilovića« s izuzetnim primanjima.

Današnji vlasnik Đuro Gavrilović je u vrijeme velikosrpske okupacije Petrinje »kupio« putem oglasa Trgovačkog suda iz studenoga 1991. godine, ne svoju tvornicu iz vremena od prije Drugog svjetskog rata, već mesnog giganta izgrađenog i puštenog u proizvodnju 1965. obnavljanog, nadograđivanog i opremljenog najsuvremenijom tehnologijom. Ugrabio je najveću mesnu industriju južne Europe, tvornicu 360 puta veću od stare tvornice »Gavrilović« (mesna industrija, poljoprivreda, transport, vanjska trgovina i trgovina) sa 60 tisuća tona prerađevina godišnje, 45 tisuća hektara zemljišta, dnevnom klaonicom kapaciteta 7.200 komada svinja, 68 kamiona hladnjača kapaciteta 20 tona, tvornicom stočne hrane kapciteta 60 tisuća tona, distributivnim centrima i lancima trgovina sa osiguranim tržištima u Australiji, SAD, SR Njemačkoj, Bliskom Istoku, dakle, u više od 40 zemalja svijeta.

Vrijednost od 1,2 milijarde eura prodana za 1,65 milijuna eura

Usprkos podizanju tužbe radi poništenja ugovora o prodaji od strane Udruge dioničara Gavrilovića i Gavrilović Holdinga 1996. godine i podizanja tužbe u ime Republike Hrvatske od strane državnog pravobranitelja, u srpnju 2000. godine na zahtjev tadašnjeg potpredsjednika vlade Slavka Linića (koji se u to vrijeme vozi na Gavrilovićevoj staroj jahti po Jadranu), vlada povlači tužbu za poništenje ugovora o prodaji Đuri Gavriloviću, obustavlja sudski spor i legalizira poklon-paket tuđe imovine vrijedan 1,2 milijarde eura Đuri Gavriloviću, koji ga je platio smiješnih 1,65 milijuna eura, odnosno 3,3 milijuna njemačkih maraka.

Ova, jedna od najvećih uzurpacija tuđe imovine, izvršena pod Tuđmanom i Račanom, provedena je očigledno uz punu suglasnost obiju vladajućih struktura. Za vrijeme, dok su zaposlenici Gavrilovića protjerani sa svojih radnih mjesta i domova 1991-1995., njihova se tvornica prodala u bescijenje a oni su dan današnji opljačkani od svoje imovine, dionica, radnih mjesta, što je grijeh u nebo vapijući, o kojem je ponovno, indirektno progovorio i kardinal Bozanić izjavom da Hrvatsku razara i nemoralno bogaćenje.

Nužno bi bilo zato, proglasiti provedenu prodaju poduzeća u stečaju »Gavrilović« ništavnom, zatim sankcionirati protupravne postupke Đure Gavrilovića i ondašnjih pravosudnih i drugih tijela i pojedinaca, te omogućiti pravednu pretvrobu i privatizaciju tvrtke »Gavrilović«.

Uskoro će se vidjeti, je li Bozanićev apel i ovaj navedeni primjer bio glas vapijućih u pustinji ili kucanje na otvorena vrata pravde radi uspostave pravne države u Republici Hrvatskoj i zaštite stvarnih vlasnika tvrtke »Gavrilović«, reagira Dobroslav Paraga, predsjednik Hrvatske stranke prava 1861.