Novi list: 29. 08. 2004.

DOZNAJEMO: VLADA PRIPREMA DVA DOKUMENTA ZA EU, A SMJERNICE ĆE DO KRAJA GODINE PREDSTAVITI I DOMAĆOJ JAVNOSTI

Vlada Bruxellesu obećava 11.000 dolara BDP-a po stanovniku 2009.

To znači da bi Hrvatska 2009. godine imala BDP od ukupno 48 milijardi dolara, odnosno po stanovniku dvostruko više nego danas. Prema istom Nacionalnom planu stopa nezaposlenosti će pasti sa sadašnjih 14,3 posto na oko 10 posto

Piše: Jagoda MARIĆ

ZAGREB – Uz redovite poslove, u Vladi se, kako doznajemo, počelo intenzivno raditi i na izradi dvaju dokumenta koji bi umnogome mogli odrediti hrvatsku budućnost u sljedećih pet godina, ali i dugoročniju sudbinu. Naime, u Vladi se, otkrivaju naši izvori, pripremaju Nacionalni razvojni program i Pretpristupna ekonomska politika (PEP), čije će osnove Banski dvori vjerojatno do kraja godine ponuditi javnosti na raspravu.

Posao na izradi PEP-a vodi Središnji državni ured za razvojnu strategiju, a kako mu i samo ime kaže, u PEP-u će Hrvatska predstaviti svoju ekonomsku politiku u sljedeće tri godine.

Osnove te politike, kažu naši izvori, bit će otvorenost hrvatskog gospodarstva, regionalni razvoj, orijentiranost na izvoz i izravna inozemna ulaganja. Naravno, te dobre želje Vlada će popratiti i mjerama, a među njima su poticanje malog i srednjeg poduzetništva, porezna reforma i uklanjanje prepreka za inozemna ulaganja.

Planovi o školovanju odraslih

Puno opsežniji dokument bit će Nacionalni razvojni plan u kojem će Vlada istaknuti svoje namjere, ali i način za njihovo ostvarivanje ne samo u gospodarstvu, nego i u znanosti, zdravstvu, socijali, školstvu, komunikacijama i to za razdoblje od pet godina. Tako će jedan od ciljeva biti i podizanje BDP-a po stanovniku na 11 tisuća dolara u 2009. godini, sa sadašnjih nešto manje od šest tisuća dolara (5.750 tisuća eura). To znači da bi Hrvatska te godine imala BDP, sa sadašnjim brojem stanovnika, od ukupno 48 milijardi dolara. Vrijeme je to i kad se očekuje da će stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, mjerena prema kriterijima međunarodne organizacije rada, pasti sa sadašnjih 14,3 posto na oko 10 posto.

Osim toga, Nacionalni razvojni plan uključivat će i promjene u sektoru zdravstva, znanosti, tehnologije, školstva. Tako će u njemu, uz ostalo, Hrvatska objasniti kako namjerava na minimum svesti broj nepismenih. To će značiti da, između ostalog, mora pomno izraditi planove o školovanju odraslih, prostoru u kojem će se ono izvoditi, plaćanju profesora...

Što se tiče zdravstva i socijale, te primjerice brodogradnje, kakve god planove Hrvatska istaknula, teško će dobiti pomoć EU, jer Europa radije ulaže novac u znanost, tehnologiju ili okoliš.

Nužni brojni konzultanti

Hrvatska će, otkriva naš izvor, pokušati u Nacionalnom planu objasniti kako i sa sadašnjim sredstvima koja se izdvajaju za zdravstvo i socijalu postići puno bolje rezultate, a za to će joj navodno poslužiti modeli nekih skandinavskih zemalja, primjerice Švedske, koje nisu uspješne samo po visini izdvajanja nego i u tome da iz »svake kune« izvuku maksimalne efekte.

Nacionalni razvojni plan Vlada, otkrivaju u Banskim dvorima, u potpunosti namjerava završiti do početka sljedeće godine kako bi na osnovi njega mogla povlačiti sredstva pretpristupnih fondova EU. Međutim, naš izvor napominje da je Europa poprilično rigorozna u proceduri koja se mora proći prije usvajanja, pa njezina administracija inzistira, vjerojatno poučena iskustvima drugih zemlja, da se taj plan radi čak i do tri godine. Tako njegova izrada uključuje brojne konzultante, javnu raspravu u kojoj se o pojedinim sektorima moraju očitovati brojne institucije, ali i nevladine udruge.

Kad bi se poštovala ta procedura, odnosno ako bi donošenje Nacionalnog razvojnog plana trajalo tri godine, Hrvatska bi tek krajem 2007. godine mogla dobiti priliku koristiti sredstva iz pretpristupnih fondova. U Vladi će, objašnjavaju naši izvori, pokušati izraditi plan za jednu godinu, što znači do kraja 2005. godine, ali i uvjeriti Europu da je u toliko vremena moguće napraviti dobar dokument i uključiti u javnu raspravu sve koji su na bilo koji način zainteresirani.