Slobodna Dalmacija: 31. 08. 2004.
INODUG 600 MILIJUNA EURA IZNAD LIMITA DOGOVORENOG S MMF-om
HNB će potegnuti kapitalne restrikcije
Ukupni inodug nabujao je na 21,3 milijarde eura i za 600 milijuna premašio limit dogovoren s MMF-om. Država ne namjerava smanjivati ovogodišnji budžetski deficit, već je odgovornost za kontrolu vanjskog zaduživanja "prebačena" na HNB, koja će, nastavi li rasti inodug, morati posegnuti za mjerom kapitalne restrikcije kako bi drastično poskupila kreditiranje iz inozemstva
Prema preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke ukupni vanjski inozemni dug iznosio je krajem srpnja 21,3 milijarde eura, što je za šesto milijuna eura više od limita predviđenog stand-by aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom.
U prvih sedam mjeseci ove godine najviše su se zadužile banke, 950 milijuna eura, zatim država sa oko 800 milijuna eura, te poduzeća sa 620 milijuna eura, s tim da poduzeća bilježe ubrzanje zaduživanja.
U Ministarstvu financija su nam rekli kako je njihov udio smanjivanju rasta vanjskog duga sadržan u namjeri da se do kraja ove godine država više neće zaduživati u inozemstvu.
To znači da će se deficit državnog proračuna financirati zaduživanjem na domaćem tržištu, dok će se otplate rata inozemnog duga jednostavno zamjenjivati novim kreditima u inozemstvu što neće dovoditi do većeg inozemnog duga, osim u dijelu kamate.
Ovakav stav Ministarstva financija podrazumijeva da država ne namjerava zbog probijanja limita rasta vanjskog duga smanjivati budžetski deficit u ovoj godini, već je odgovornost za kontrolu vanjskog zaduživanja "prebačena" na Hrvatsku narodnu banku. Željko Rohatinski, guverner HNB-a, za Dnevnik je izjavio kako će "HNB striktno provoditi politiku iz Memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici".
Podsjetimo, HNB je 14. srpnja donio novu mjeru povećanja granične obvezne pričuve za inozemno zaduživanje po stopi od 24 posto kako bi se banke obeshrabrilo u jačem ino-zaduživanju. Međutim, prema podacima HNB-a, banke su u kolovozu izdvojile 45 milijuna eura na račun te obveze, što govori kako banke i dalje nastavljaju sa snažnim trendom zaduživanja.
Ako se taj trend nastavi i sljedećih mjeseci, HNB će morati posegnuti - ako se središnja banka čvrsto bude držala Memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici - za mjerom kapitalne restrikcije kako bi drastično poskupila kreditiranje banaka iz inozemstva.
Međutim, vrlo je moguće kako bi i ta mjera mogla imati nedovoljan učinak na smanjenje rasta duga ako potražnja poduzeća za kreditima nastavi sadašnji trend rasta, jer će se tada poduzeća zaduživati izravno u bankama u inozemstvu.
U tom slučaju ni Vlada ni HNB ne bi mogli jače utjecati na rast inozemnog duga, a u takvim okolnostima ni MMF ne bi mogao zamjeriti svojim "partnerima" na probijanju tog parametra iz stand-by aranžmana.
I svima bi nam preostala tek nada da na svjetskom tržištu u tim okolnostima ne bi došlo do valutnih ili nekih drugih poremećaja koji bi mogli teže nauditi ranjivim državnim financijama.
Frenki LAUŠIĆ