Vjesnik: 02. 09. 2004.

Nove optužnice zbog Hercegovačke banke

SARAJEVO - John McNair, voditelj posebnog odjela Tužiteljstva Državnog suda BiH za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, najavio je da će do 24. rujna, kada bi trebao početi sudski proces protiv optuženih u slučaju Hercegovačka banka, podignuti još nekoliko optužnica u svezi s ovim predmetom.

Kako navodi sarajevski Dnevni avaz, McNair nije u izjavi za ovaj list želio odgovoriti o kojim osobama se radi, ali izvori u Tužiteljstvu BiH, na koje se poziva list, potvrdili su da će optužnice vjerojatno biti podignute protiv osumnjičenog Ivana Azinovića, bivšeg zaposlenika Federalnog ministarstva obrane, bivšeg direktora Hercegovačke banke Ivice Karlovića i člana prve uprave te Banke fra Ivana Ševe. Navodno, Tužiteljstvo BiH prikuplja i saznanja vezano za dioničare i članove Uprave Ljubu Ćesića Rojsa i Ivana Medića.

U ovom slučaju već su optuženi bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, nekadašnji federalni ministar obrane Miroslav Prce, i raniji direktor tvrtke Hercegovina osiguranje Miroslav Rupčić. Njih trojica su u pritvoru od 23. siječnja ove godine. Terete se za višemilijunske zloporabe sredstava s računa ove banke, uključujući i novac koji je tijekom devedesetih godina uplaćivan iz proračuna Republike Hrvatske kao pomoć Hrvatima u BiH.

U posebnom odjelu Tužiteljstva BiH je u svojstvu svjedoka saslušan dogradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić u vezi sa slučajem Hercegovačka banka, odnosno stambenim kreditom od oko 100.000 eura koji mu je dodijelila ta banka. Potkraj prošlog tjedna, iskaz u vezi s ovim slučajem dao je i aktualni član Predsjedništva BiH Dragan Čović, a on je navodno govorio o okolnostima osnutka i rada Hercegovačke banke.

Važan dio optužnice protiv Jelavića i ostalih odnosi se upravo na kreditnu politiku banke, odnosno davanje povoljnih kredita osobama povezanim s hrvatskim političkim vrhom u BiH. No, obrana tvrdi da je riječ o konstruiranom političkom procesu, te da se želi kriminalizirati i sam čin osnivanja Hercegovačke Banke koja je utemeljena na poticaj tadašnjih HDZ-ovih lidera u Zagrebu i Hercegovini s ciljem pomoći Hrvatima u BiH.

U Hercegovačkoj banku je u proljeće 2001. godine nalogom tadašnjeg visokog predstavnika Wolfganga Petritscha uvedena prinudna uprava, za što je iskorištena vojna sila SFOR-a. Usprkos navodnim makinacijama Banka je i u tom trenutku prilično uspješno poslovala, a pravi razlog vojne akcije bile su sumnje da bi "Hercegovačka banka" mogla poslužiti kao financijski servis za uspostavljanje tzv. "hrvatske autonomije" u BiH. Obrana će vjerojatno inzistirati upravo na političkoj pozadini cijelog slučaja, a u prilog bi joj mogla ići činjenica da su slične nepravilnosti u poslovanju kakve su otkrivene u "Hercegovačkoj banci" bila karakteristika poslovanja većine ili svih banaka koje su u to vrijeme djelovale u BiH, no niti u jednom drugom slučaju nisu poduzete aktivnosti kao protiv navodno odgovornih u nekoć vodećoj novčarskoj instituciji u Hercegovini.

Alenko Zornija