Stand-by aranžman između Hrvatske i Međunarodnog monetarnog fonda zasniva se na Memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici koji su predložili Vlada i Hrvatska narodna banka. Memorandum sadrži i šest strukturnih kontrolnih točaka temeljem kojih će se pratiti provedba programa, od kojih se prva odnosi na obvezu Vlade da do kraja prosinca ove godine izradi srednjoročni poslovni plan za Hrvatske željeznice kako bi se smanjila ovisnost te tvrtke o subvencijama i poboljšao povrat troškova.

U drugoj kontrolnoj točki Vlada se obvezuje da će do kraja lipnja 2005. ukinuti bankovni račun Državne agencije za sanaciju banaka, Hrvatskog fonda za privatizaciju do kraja rujna 2005., te Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta do kraja prosinca 2005. Ukidanjem ovih agencija, fondova i tvrtki namjerava se postići potpuna operativnost jedinstvenog računa Državne riznice i transparentnost državnog proračuna. Trećom točkom se Vlada obvezuje da će do kraja rujna ove godine reorganizirati Sektor za upravljanje gotovinom i javnim dugom Ministarstva financija, dok se u četvrtoj točki utvrđuje da će Vlada zajedno s HNB-om do kraja prosinca 2004. dovršiti registar kreditnih jamstava države, uključujući jamstva jedinica lokalne države. U petoj točki Vlada jamči da će do kraja lipnja 2005. izraditi plan privatizacije Croatia osiguranja i završiti treću fazu privatizacije Hrvatskog Telekoma do kraja prosinca 2005. U posljednjoj strukturnoj kontrolnoj točki Vlada jamči da će do rujna ove godine osnovati radnu skupinu za pripremu reformi u cilju objedinjavanja nadzora nad nebankarskim financijskim posrednicama.

Jedna od zanimljivih teza u memorandumu jest i ona koja se odnosi na zdravstvenu politiku, a u sklopu održavanja deficita državnog proračuna od 4,5 posto BDP-a u 2004. U točki 12. Memoranduma se navodi kako će Vlada u slučaju da se mjerama u zdravstvu ne postignu zacrtani ciljevi povećati participaciju za medicinske usluge i lijekove, smanjiti broj oslobođenja od participacije, te uvesti promjene u dopunsko zdravstveno osiguranje kojima će se smanjiti izdaci do 1. studenog ove godine. Što se tiče porezne reforme, u Memorandumu se ističe kako će se tijekom 2005. započeti srednjoročni proces porezne reforme, a u točki 14. se tvrdi kako će se odgoditi smanjivanje poreza na dodanu vrijednost koja je bila planirana za 2005. "No razmatramo izvjestan broj promjena usmjerenih na smanjenje distorzija, poboljšanje poticaja, proširenje osnovice i potporu zaposlenima s niskim prihodima, primjerice ukidanje izvjesnog broja izuzeća od poreza na osobni dohodak, smanjenje nekih poreznih stopa, pojednostavljenje oporezivanja reinvestirane dobiti i smanjenje broja roba koje podliježu nultoj stopi PDV-a. Ove i sve druge porezne reforme u 2005. neće imati utjecaja na prihode kako se ne bi ugrozio ukupni ciljni deficit", stoji u 14. točki Memoranduma.

Financiranje deficita državnog proračuna postupno će se okrenuti domaćim izvorima, s tim da se navodi kako bi u ovoj godini najmanje dvije milijarde kuna (oko jedne trećine potreba za zaduživanjem opće države) bilo prikupljeno na domaćem tržištu. U tom smislu će se otkazati izdavanje novih samurajskih obveznica u ovoj godini i odgoditi sindicirani inozemni kredit koji je HBOR planirao za četvrto tromjesečje.

Posebna je pozornost posvećena i javnim poduzećima tako da će se za njih osam odrediti limiti za ukupno zaduživanje. U članku 17. Memoranduma navodi se, pak, kako će Vlada "nastaviti s restrukturiranjem u najvažnijim javnim poduzećima, osobito u Hrvatskim šumama i pomorskom poduzeću Jadroliniji, kako bismo poboljšali upravljanje imovinom, smanjili broj zaposlenih i pripremili ta poduzeća za privatizaciju".