ZAGREB - Ukoliko će Haaški sud provoditi izlaznu strategiju i odlučiti da se šestorici bosanskih Hrvata sudi izvan Haaga, logično je očekivati da se suđenje prepusti hrvatskom pravosuđu. Naime, sva šestorica, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić, hrvatski su državljani i Hrvatska ih je izručila Haaškom sudu postupajući po Ustavnom zakonu o suradnji s Haaškim sudom. Hrvatska svoje građane nije izručila BiH, izjavio je to za naš list odvjetnik Bruna Stojića Željko Olujić. Naravno da haaški Statut omogućava da se optuženicima za ratne zločine pred tim sudom sudi u trećim zemljama, no logično bi bilo očekivati da ukoliko Haaški sud odluči prepustiti suđenje optuženoj šestorci to prepusti hrvatskom pravosuđu.

Olujić dodaje da su odvjetnici optuženih Hrvata u fazi prigovora protiv optužnice te nadležnosti suda. Prema njegovim riječima, Haaški tribunal je još 30. srpnja ove godine donio odluku o privremenom puštanju na slobodu šestorice optuženih bosanskih Hrvata do početka suđenja. No, nakon četiri dana haaško tužiteljstvo tražilo je da se ta odluka zamrzne dok žalbeno vijeće ne odluči o žalbi haaškog tužiteljstva na odluku raspravnog vijeća. Iako je vijeće odbilo zahtjev tužiteljstva ipak je odlučeno da žalbeno vijeće odlučuje o utemeljenosti žalbe haaškog tužiteljstva na odluku da se spomenutu šestoricu bosanskih Hrvata pusti na slobodu do početka suđenja. Prema procjenama odvjetnika Olujića, u narednih 15-ak dana žalbeno vijeće moglo bi razmatrati tu odluku i tada se očekuje da šest bosanskih Hrvata bude pušteno na slobodu do početka suđenja.

Inače, izlazna strategija Haaškog tribunala predviđa da se sva prsvostupanjska suđenja završe do 2008., a drugostupanjska do 2010. I stoga je vrlo jasno da se može očekivati da će se suđenje bosanskim Hrvatima odvijati izvan haaške sudnice. Razlog zbog kojeg se Haaško tužiteljstvo protivi da se nacionalnim sudovima prepušta suđenje bosanskim Hrvatima jest u čenjenici da se po izlaznoj strategiji može optuživati nadalje isključivo najviše vojne i civilne dužnosnike strana zaračenih na području bivše Jugoslavije. Stoga postoji bojazan da bi uslijedili slični zahtjevi i za ostale haaške optuženike drugih nacionalnosti.

Kako će biti razriješen ovaj slučaj, te hoće li na kraju ipak Haaški tribunal odlučivati hoće li Hrvatska ili BiH, koja je formirala i posebno odjeljenje za procesuiranje ratnih zločina unutar sudbene vlasti, suditi šestorici Hrvata iz BiH, otvoreno je pitanje. No, zanimljivo je, Specijalni sud za ratne zločine u BiH još nije u punoj funkciji, a osnovan je pod paskom Haaškog suda. S druge strane, Hrvatska je već dobila mogućnost da pred nacionalnim sudom sudi generalima Mirku Norcu i Rahimu Ademiju za zločine koji im se stavljaju na teret, a vezani su za operaciju Medački džep.

A. MALENICA

ZAGREB - Kako doznajemo iz izvora bliskih Vladi, do kraja rujna tročlano vijeće Haaškog tribunala moglo bi donijeti odluku da generali Mladen Markač i Ivan Čermak nakon pet mjeseci boravka u pritvoru Haaškog tribunala budu pušteni na slobodu do početka suđenja. Podsjetimo, Vlada je za spomenute generale dala svoja jamstva. Inače, kako nas uvjeravaju iz Vlade, postoje svi preduvjeti da odluka tročlanog vijeća Haaškog tribunala bude pozitivna. Naime, spomenuti generali dobrovoljno su se predali Haaškom tribunalu, a nakon što je haaško tužiteljstvo zatražilo dali su i dodatne intervjue.

Naravno, tome valja dodati i činjenicu da se tužiteljstvo ne protivi puštanju na slobodu do početka suđenja. Stoga nije ni čudo da su u Vladi optimisti u smislu očekivanja da bi se generali nakon pola godine od kada su otišli u Haag mogli vratiti u Hrvatsku i čekati početak suđenja.