ODVJETNIČKE TARIFE morale bi se obračunavati paušalno, a ne za svako ročište, zbog čega odvjetnici danas odužuju postupke. Ima naznaka da će se to pitanje regulirati kao u zapadnoj Europi. Nedopustivo je da naši odvjetnici zarađuju tri puta više nego njihovi kolege u Njemačkoj

Udruga "Juris Protecta" djeluje više od četiri godine, ali se tek u posljednjih nekoliko mjeseci uspjela u javnosti nametnuti nizom prijedloga. O radu udruge, kao i njezinim projektima, za naš list govori njezin predsjednik Zlatko Zeljko.

— Dugo sam se školovao i živio u inozemstvu. Dolaskom u Hrvatsku uočio sam ogromne razlike između pravnog sustava, a naročito prakse u zapadnoj Europi i Hrvatskoj. Kao poslovni savjetnik uočio sam da ne mogu uspješno poslovati ako nemam standardne pravne okvire. Zbog tog razloga sam zaključio da je potrebno osnovati udrugu poput "Juris Protecte". Učinilo mi se da političari nisu u stanju učiniti te potrebne promjene. Nisam bio siguran je li u pitanju pomanjkanje volje ili neiskustvo i neznanje.

— Imamo preko 700 članova, ali je vrlo malo onih koji su voljni nešto pridonijeti. Unutar pravosuđa stvorene su interesne klike, tako da najveći dio ljudi u pravosuđu ne želi promjene. Uključiti odvjetnike koji pripadaju odvjetničkom lobiju je nemoguće, kao i suce koji pripadaju sudačkom lobiju. Teško je i s korporativnim pravnicima. Dakle, vrlo je teško naći jedan krug koji je zainteresiran za promjene i uvođenje standarda koji su prisutni u zapadnoeuropskim zemljama.

— Svojedobno smo tražili promjenu, odnosno novelu Zakona o parničnom postupku. To je prošlo i to je veliki napredak u ubrzanju sudskih postupaka. Reforma odvjetničkih tarifa je potreba da bi se ubrzali ti postupci i da se odvjetničke tarife obračunavaju ne po izlasku na svako ročište, nego da se obračunavaju paušalno kao u zapadnoeuropskim zemljama. Tako bi se onemogućilo da odvjetnik ima interes da postupak traje dugo.

— Na žalost, formalno još uvijek nismo uspostavili kontakt s ministricom pravosuđa. No, u segmentu promjene odvjetničkih tarifa ima određenih naznaka da će se stvarno zakonski to pitanje regulirati, i to po uzoru na zapadnoeuropske zemlje. To je zrelo za provedbu i mi smo to kao udruga inicirali. No, moram priznati da su to prihvatile i ostale interesne skupine koje koje su ugrožene, a to su prije svih sindikati i pojedinci. Imamo za tu inicijativu oko 700 potpisa. Ne može se dogoditi da odvjetnik u Hrvatskoj zarađuje tri puta više od odvjetnika u Njemačkoj. Trebaju bolje prolaziti sposobni odvjetnici, a ne šverceri koji su transmisija između klijenta i suca.

— Mi detektiramo sve one relevantne probleme u pravosuđu. Evo, jedan od naših uspjeha je i to da je zagrebačka gruntovnica dobila namjesništvo od tri suca iz pulskog, novogradiškog i varaždinskog Općinskog suda koji će nadgledati rad zagrebačke gruntovnice. To je dokaz da Ministarstvo pravosuđa nema povjerenja u sadašnjeg predsjednika Općinskog suda u Zagrebu, odnosno predstojnika zemljišno-knjižnog odjela, samo mu to nisu rekli eksplicitno, nego na ovakav indirektan način. Da imaju imalo ponosa, oni bi trebali podnijeti ostavke.

Jer, ako je Ministarstvo imenovalo paralelno namjestništvo koje će ih nadgledati, onda je sramota da ostaju na tim funkcijama. Nemoguće je i neprihvatljivo da glavni hrvatski grad ima nesređenu gruntovnicu, koja je puna korupcije. Naime, tamo je bilo nemoguće upisati vlasništvo u gruntovnicu bez korupcije. Naravno da je to postao problem za političare, jer oni znaju da su građani nezadovoljni. Naravno, ne treba gubiti iz vida da se približavaju lokalni izbori i da i u tom kontekstu valja gledati te poteze. Udruge moraju detektirati probleme, a ponekad političari vide da je to njihov interes.

— Pravi interes svake nevladine udruge je da političare animira, jer mi sami ne možemo provesti nužne promjene.

— Imam osjećaj da se puno članova uključilo u udrugu kako bi riješilo vlastite probleme. No, mi nismo udruga koja bi se bavila pravnim savjetima, niti to smijemo, iako nije beznačajno ako postoji neka neregularnost za koju, na kraju krajeva, može biti zainteresiran veliki dio javnosti. Bilo bi puno bolje kada bi u udrugu ušao što veći broj sudaca i odvjetnika. Žalosno je da veliki dio sudaca smatra da smo im neprijatelji, a mi upravo smatramo da bi udruga sudaca trebala biti u vrlo bliskoj suradnji s nama. Takav je slučaj u inozemstvu. Udruga sudaca kojoj je na čelu Vladimir Gredelj i koja je dugo godina bila parapolitička organizacija, koja se na sreću sada transformira, trebala bi biti naš prirodni saveznik. Moram ponovno podcrtati da je mišljenje o sucima u Hrvatskoj vrlo loše. Stoga bi udruga trebala iznaći način kako ga poboljšati.

— Puni smo projekata i bit će vrlo značajnih tema. Mi tražimo da se ukine zabrana komentiranja sudskih presuda, jer to nema nigdje u svijetu. Ta zabrana samo služi za šikaniranje novinara ili ljudi koji komentiraju presude. Onaj sudac koji je donio odluku i presudu nema se razloga bojati valorizacije te presude od javnosti. Kritizirali smo i tzv. nadripisarstvo. Naime, pod to se podvelo sve moguće, pa se tako i sindikatima gotovo zabranjuje, kao i nevladinim udrugama, da daju pravnu pomoć svojim članovima. To je nešto nečuveno i to u zakonu treba regulirati da od toga budu izuzete udruge koje neprofitno obavljaju pravnu pomoć za svoje članove. Čini mi se, na žalost, da odvjetnici u Hrvatskoj i za vrijeme bivših režima i sada imaju takav utjecaj u društvu da teroriziraju hrvatske građane.