Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu odbilo je kao neosnovan prijedlog Županijskog državnog odvjetništva za određivanje pritvora nad Tomislavom Duićem (35), Tonćem Vrkićem (44), Miljenkom Bajićem (38), Josipom Bikićem (36), Davorom Banićem (45), Emiliom Bungurom (44), Antom Gudićem (33) i Anđelkom Botićem (37)

SPLIT - Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu odbilo je kao neosnovan prijedlog splitskoga Županijskog državnog odvjetništva za određivanje pritvora nad optuženima za ratni zločin u Lori. Optuženici Tomislav Duić (35), Tonći Vrkić (44), Miljenko Bajić (38), Josip Bikić (36), Davor Banić (45), Emilio Bungur (44), Ante Gudić (33) i Anđelko Botić (37) ponovljeno će suđenje, dakle, čekati na slobodi. Županijsko državno odvjetništvo može se na ovo rješenje žaliti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Sjednica izvanraspravnog vijeća započela je u dogovoreno vrijeme i nije odgađana jer se umjesto odvjetnika Evelina Tonkovića kao branitelj optuženog Miljenka Bajića pojavio zagrebački odvjetnik Krešimir Krsnik. Na sjednicu je došao i sam Bajić, a u pratnji svojih odvjetnika pojavili su se i prvooptuženi Tomislav Duić, kojemu je suđeno u odsutnosti, Josip Bikić i Miljenko Bungur. Tom prigodom su Duić, Bajić i Bikić, za koje se pritvor tražio i po osnovi mogućnosti bijega, dali obećanje da će se ubuduće odazivati pozivima suda, te izvijestiti o eventualnoj promjeni prebivališta. S obzirom na to i činjenicu da su sva trojica s poznatim prebivalištem na području ovog suda, vijeće je ocijenilo da nema bojazni da bi oni u vrijeme kad počne ponovljeno suđenje bili nedostupni. Stoga je prijedlog određivanja s osnove mogućnosti bijega odbijen kao neosnovan.

Kao neosnovan odbijen je i prijedlog određivanja pritvora nad svih osam optuženika zbog osobito teških okolnosti počinjenja kaznenog djela. Prema obrazloženju vijeća, koje su činili predsjednik Županijskog suda Igor Benzon, kao predsjedavajući, te suci Vinko Cuzzi i Marica Šćepanović, kao članovi, iz optužnice, koju je Vrhovni sud ocijenio nepreciznom i manjkavom, ne proizlazi eventualni doprinos i uloga pojedinih optuženika u događajima koji su njezin predmet. Vrhovni sud i traži da se u ponovljenom postupku, među ostalim, utvrdi potpuno činjenično stanje i zaključi jesu li svi optuženici počinili inkrimirano djelo ili samo neki od njih.

Osim toga, kod donošenja rješenja o odbijanju prijedloga za određivanje pritvora, vijeće se pozvalo i na opći princip koji kazuje da trajanje pritvora treba ograničiti na najnužniju mjeru, kao i na protek vremena od počinjenja djela. Ocjena je vijeća, dakle, da iz podataka u spisu ne proizlazi postojanje okolnosti koje bi opravdale određivanje pritvora zbog posebno teških okolnosti djela.

Odluka vijeća jedina je zasnovana na zakonu i pravična i pravedna. Što se tiče zahtjeva tužilaštva, očito je da je ono izloženo pritiscima jer je nevjerojatno i apsurdno da nakon dvanaest godina od navodno počinjenog djela i godinu dana od oslobađajuće presude, ide sa zahtjevom za određivanje pritvora, poglavito iz zakonske osnove takozvanog uznemirenja javnosti. Utoliko je to licemjerno jer bi javnost bila uznemirena kad bi im pritvor bio određen.