Slobodna Dalmacija: 11. 09. 2004.
HRVATSKI DUŽNOSNICI IZ BiH S CARLOM DEL PONTE
Haag prepušta neke slučajeve Sudu BiH
SARAJEVO - Najviši hrvatski dužnosnici iz BiH, predvođeni Draganom Čovićem, članom Predsjedništva BiH, Nikom Lozančićem, predsjednikom Federacije BiH, Barišom Čolakom, ministrom sigurnosti BiH, te Borjanom Krištom, ministricom pravde u Vladi FBiH, razgovarali su u Haagu s glavnom tužiteljicom Carlom del
Ponte, Theodorom Meronom, predsjednikom Suda, i glavnim tajnikom Suda Hansom Holtthuisom. Tema razgovora bila je potpuna suradnja s Haagom, što podrazumijeva i dostavu tražene dokumentacije od hrvatske strane iz BiH.Nakon sastanka s glavnom tužiteljicom, Dragan Čović je kazao da su razgovori bili konkretni i na obostrano zadovoljstvo vrlo uspješni.
— Opća ocjena razgovora je da su odnosi između hrvatske strane iz BiH i Haaškog suda na izuzetnoj razini. Na taj način su odbačene i sve medijske spekulacije, koje su u posljednje vrijeme bile prisutne, a prema kojima hrvatska strana iz BiH navodno ne surađuje s Haagom, točnije ne želi predaju dokumentacije vezane uz razdoblje travanj 1992. — prosinac 1993. godine — kazao je Čović.
Kada je u pitanju suradnja u pogledu dostave dokumentacije, Čović je naglasio kako je ona posebice značajna kako bi se izbjeglo da ni jedna osoba hrvatske nacionalnosti ne bude osuđena zbog nedostatka materijalnih dokaza, kao i da stvarni počinitelji ratnih zločina budu procesuirani i osuđeni.
Hrvatski član Predsjedništva BiH posebno je istaknuo kako će suradnja hrvatske strane iz BiH s Haaškim sudom doći do izražaja koncem godine, kada bude uspostavljen poseban odjel na Sudu BiH, gdje će biti procesurirane sve osobe osumnjičene za ratne zločine počinjene u BiH, za koje će Haag predati dokumente o završenim istragama. Čović čvrsto vjeruje kako će određeni slučajevi biti procesuirani na Sudu BiH, no o kome je riječ, nije želio spekulirati.
Inače, dužnosnici Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine su visoko državno izaslanstvo iz BiH upoznali s prestankom rada instituta Pravila puta, i potrebu prijenosa velikog broja predmeta u nadležnost Državnog suda BiH. U razgovorima je također istaknuta potreba za formiranjem vijeća za ratne zločine koji bi isključivo procesuirali veliki broj predmeta preuzetih od Međunarodnog kaznenog suda i onih predmeta koji su kategorizirani sukladno Pravilima puta.
Z. TULIĆ