Ono što znamo mi i hrvatska Vlada jest da postoji mreža Gotovininih pomagača. Postoje ljudi koji mogu stupiti u kontakt s odbjeglim generalom. Ako oni mogu, znači da i hrvatska Vlada može ako dosljedno istraži tu mrežu

Sir John Ramsden peti je britanski veleposlanik u Hrvatskoj od 1992. kada su dvije zemlje uspostavile diplomatske odnose. Neposredno prije imenovanja na mjesto veleposlanika u Hrvatskoj vodio je Odjel za srednju i sjeverozapadnu Europu pri britanskom Ministarstvu vanjskih poslova gdje je bio zadužen za praćenje proširenja EU-a i NATO-a. Razgovarali smo s njim samo nekoliko dana nakon toliko očekivane ratifikacije hrvatskog SSP-a u Velikoj Britaniji.

- Da, naravno. Kada je Europsko vijeće odlučilo Hrvatskoj dati status kandidata, ono je tom prilikom istaknulo da hrvatske vlasti moraju poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi locirali generala Gotovinu te ga izručili u Haag. To, dakle, očekuje Europska unija, ne samo Velika Britanija. Haaški sud nadzire napredak s tim u vezi i o tome će redovito izvještavati Vijeće sigurnosti. Sljedeći izvještaj će biti u jesen. Zato je iznimno važno da hrvatska Vlada postigne brzi napredak u istrazi te da poduzme konkretne mjere protiv mreže pomagača generala Gotovine.

- Reakcija je bila ista kao i moja. Stav je britanske vlade da takvim slikama nema mjesta u javnim, državnim institucijama. Samom činjenicom da je general Gotovina u bijegu, on krši hrvatsko i međunarodno pravo, to čine i oni koji mu pomažu u bijegu. A prva i osnovna zadaća svih javnih institucija je da pridonose vladavini prava. Postavljanje slika bjegunaca u javne institucije znači njihovo ohrabrivanje. Podrška mjesnih političara bijegu tog čovjeka također je u suprotnosti s vladavinom prava i potiče stanje u kojem se stvaraju nedodirljivi pojedinci.

- Vlada je osudila incident koji se dogodio u Zadru, a Predsjednik je jasno rekao da takvim slikama nema mjesta u javnim institucijama. Dakle, Vlada je rekla svoj stav, a to što ona poduzima konkretno da se takva slika ukloni predstavlja praktično pitanje koje ja ne mogu komentirati.

- Službeni stav hrvatske Vlade po tom pitanju je jasan i mi se moramo držati službenog stava. Takve neslužbene izjave pojedinaca mogu biti samo problem za nadležno ministarstvo, ali mi po njima ne ocjenjujemo stav hrvatske Vlade. Želim istaknuti da imamo odlične odnose s našim profesionalnim kolegama iz MVP-a.

- Pridruživanje EU bit će zahtjevan i složen proces, ali nesumnjivo pozitivan za Hrvatsku. Hrvatska će znatno modernizirati državnu upravu, riješiti neke strateške probleme kao što su reforma pravosuđa, poboljšati transparentnost gospodarstva, pravila tržišnog natjecanja. Domaći poduzetnici i strani ulagači u takvim će uvjetima pridonijeti poboljšanju opće poslovne klime. Siguran sam da će Hrvatska znati iskoristiti sve svoje prednosti kao zemlja kandidat. Imate poduzetne i dobro obrazovane kadrove, dugu tradiciju proizvodnje u različitim granama, imate dobro očuvanu ekološku i kulturnu baštinu što je blagodat i u gospodarskom smislu. Trebat će pojačati efikasnost državnih institucija, konsolidirati vladavinu prava, a to će sve ići brže kroz postupak pridruživanja EU. Važno je istaknuti i financijsku pomoć koju će Hrvatska dobiti od EU-a za poboljšanje infrastrukture.

Je li 2007. g0odina za Hrvatsku realan rok za postizanje članstva u EU?

- Do sada najbrži postupak pregovaranja trajao je nešto manje od tri godine. Tome treba dodati barem godinu dana za ratificiranje. Ne treba se previše fokusirati na rokove niti previše žuriti jer ima jako puno praktičnog posla. Treba ustanoviti nove institucije, uhodati njihov rad, primjerice za čuvanje zajedničke europske granice, za upravljanje poljoprivrednom politikom, itd. Treba ojačati određene grane gospodarstva i pripremiti ih za zajedničko tržište.

- Mi već godinama imamo program praktične pomoći. Najveći smo bilateralni partner Ministarstva europskih integracija. Svi naši praktični programi u ovoj godini vrijede oko tri milijuna eura. Pomažemo Hrvatskoj u pripremi pregovora, u modernizaciji državne uprave, provodimo program regionalnog razvitka u Ličko-senjskoj županiji, zatim program u području razvoja civilnog društva, u području zapošljavanja i reforme tržišta rada, itd.

- Postoji uistinu veliki interes. U Splitu ću ovih dana posjetiti Dalmacijacement koji predstavlja jedno od najvećih britanskih ulaganja u Hrvatskoj. To je sanirana tvrtka i danas uspješno posluje. U Velikoj Britaniji postoji poseban interes za ulaganja u turizam. No, svi s kojima sam u tom smislu razgovarao rekli su da bi se u Hrvatskoj trebalo popraviti stanje u pravosuđu, učinkovitost birokracije, da bi trebalo uspostaviti povoljniju poslovnu klimu, malo više transparentnosti, predvidljivosti zakonodavstva i tome slično. Ako Hrvatska poradi na tome, sigurno će poboljšati izglede za veća ulaganja. Mi nikada ne tražimo posebne ustupke za naše ulagače, nego da uvjeti poslovanja budu transparentni i razumljivi svima.

Za boravka u Zadru posjetio sam tu tvornicu i suočio se s jednim apsurdom. Stotrideset radnika bilo je doma ali ne zato što ne bi imali što raditi nego zato što je proizvodnja blokirana iz nekih drugih razloga. To je naravno čudna situacija i zasigurno ne šalje ohrabrujuću poruku drugim potencijalnim investitorima.

U ponedjeljak dolazim u Split. To je drugi grad Hrvatske i držim važnim upoznati se sa čelnim ljudima grada i županije, ali i s poslovnim ljudima. Mi imamo živu gospodarsku i kulturnu suradnju. U studenome ćemo imati jedan seminar o urbanističkoj regeneraciji, a u prosincu će Split posjetiti predstavnici trgovinske komore iz Edinburgha. British Council sudjeluje u seminaru o kompjutorskom dizajnu u Splitu, a i British Airways je izjavio da će pokrenuti izravne letove od Londona do Splita. Dakle, ima dosta tema i razloga za posjet Splitu kojemu, između ostalog, želim čestitati i na sportskim uspjesima.

Mi u britanskoj diplomaciji nastojimo, ako je to moguće, naučiti jezik zemlje u koju dolazimo. Već godinu dana prije dolaska u Zagreb, znao sam da ću tu biti veleposlanik pa sam si kupio jezični priručnik. Umjesto da se u metrou bavim ispunjavanjem križaljki, ja sam učio hrvatski. Foreign Office mi je omogućio učiti mjesec dana jezik i u Hrvatskoj pa sam po dva tjedna živio s obitelji u Dubrovniku i u Samoboru. Učio sam jezik, družio se s vrlo srdačnim ljudima i zavolio Hrvatsku.