Večernji list: 14. 09. 2004.

INTERVJU Peter Semneby, šef Misije OESS-a, o sporu zbog HRT-a i završnici povratka izbjeglih Srba

Hrvatsku televiziju treba još više zaštititi od upletanja političara

Autor: Deana Knežević

Voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj veleposlanik Peter Semneby ovaj se tjedan hrvatskoj javnosti obraća zajedno s ministrima Žužulom i Kalmetom. To je tek dio kampanje kojom međunarodna zajednica nastoji pospješiti zaključivanje povratka izbjeglih u regiji. Semneby u ovom intervjuu objašnjava detalje, ali se osvrće i na najnoviju aferu s HRT-om.

VL: Uvod u nove najave izmjena Zakona o HRT-u bili su i prigovori predsjednika parlamenta da ga državna televizija zapostavlja u odnosu na predsjednika države. Je li potrebno mijenjati Zakon o HRT-u i što mislite o toj situaciji?

SEMNEBY: U preporukama stručne skupine, koju su sastavili OESS, Europska komisija i Vijeće Europe, rečeno je među ostalim i to da bi Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji trebao biti promijenjen. Ta je skupina zaključila da bi trebalo mijenjati proceduru imenovanja članova Vijeća za HRT na način da se ta procedura depolitizira. Pritom su imali na umu temeljne principe javne televizije. Jedan od tih principa je da HRT i samo koncipiranje programa moraju biti zaštićeni od političkog upletanja. U ostvarivanju uloge javne televizije, HRT istodobno mora biti odgovoran Vijeću za HRT. Prema našim zapažanjima, situacija na HRT-u je nakon posljednjih promjena poboljšana. Stručna je skupina dala i neke druge preporuke. Najurgentnija je ona o nužnosti prihvaćanja Zakona o elektroničkim medijima. Taj bi zakon uspostavio okvir za sve elektroničke medije, bili oni javni ili privatni. Pritom je također nužno uspostaviti vijeće koje će biti zaštićeno od izravnog političkog upletanja.

VL: Kad zakonske promjene postanu aktualne, to je obično povezano s ambicijom vlasti da se domogne većeg utjecaja nad televizijom, a ne da od nje digne ruke...

SEMNEBY: Rasprave o promjenama zakona legitimne su. No svako nastojanje političara da povećaju utjecaj na Vijeće i na program javne televizije neprihvatljivo je.

VL: Kakvo je, prema vašem mišljenju, stanje u hrvatskim medijima?

SEMNEBY: Rekao bih da, u cjelini gledajući, zadovoljava. Još se susrećemo s primjerima govora mržnje u nekim lokalnim medijima, ali općenito je stanje dobro. U demokratskom društvu mediji imaju veliku snagu i veliku odgovornost. Hrvatskim bi medijima trebalo više samoregulacije, u čemu bi koristilo osnivanje učinkovitog vijeća za medije. To bi vijeće preuzelo nadležnost za prigovore na račun medija i novinara. Važno je da to bude mehanizam samoregulacije.

VL: U Hrvatskom novinarskom društvu postoji Vijeće časti...

SEMNEBY: Da, ali to nije tijelo koje bi ispunjavalo takvu funkciju o kojoj sam govoiro. Zalagali smo se za to da se kleveta dekriminalizira. Naš je stav da se kleveta regulira kroz parnični postupak i da bi sama profesija morala preuzeti veću odgovornost za rješavanje pritužbi na medije.

VL: U srijedu se pripremate izaći pred novinare, na zajedničku konferenciju s ministrima Žužulom i Kalmetom. Što time hoćete postići?

SEMNEBY: Pokrećemo kampanju u javnosti za bolje razumijevanje važnosti povratka izbjeglih. Cilj je potaknuti izbjegle da sami donesu odluku o tome hoće li se vratiti. Oni takvu odluku mogu donijeti samo ako su stvoreni uvjeti za povratak. Sudeći po napretku u procesu povrata imovine i obnove, mislim da ćemo uskoro moći zaključiti da su ti uvjeti ostvareni. Izbjeglice bi morali imati mogućnost za povratak u sigurno okruženje.

VL: Unatoč aferama s ustaškim spomenicima i slučajevima srpskih povratnika koji stanuju po šupama i štalama?

SEMNEBY: Kampanja neće biti adresirana samo na izbjeglice nego i na lokalnu zajednicu koja ih prima. Cilj je pokazati važnost multikulturalizma i tolerancije, da se izgradi napredno društvo u duhu europskih integracija. Nakon što je Hrvatska učinila presudne korake prema Europskoj uniji, smatramo da je za takvu kampanju idealan trenutak. Rekao bih da je to završna faza učvršćivanja država otkad je Hrvatska krenula u osamostaljenje. Politički kontekst za takvu kampanju povoljniji je nego ikad.

VL: Što s izbjeglima koji su ostali bez stanarskih prava?

SEMNEBY: Bivši nositelji stanarskog prava jedina su kategorija izbjeglica koji sada nemaju pristup domovima ako se žele vratiti. Sada je najvažnije da se riješi njihovo pitanje i to je uvjet koji pred Hrvatsku uime međunarodne zajednice postavljaju i OESS i Europska komisija. Od ostalih uvjeta to je najveći uvjet koji mora biti ispunjen da bi se na povratak izbjeglih mogla staviti točka.

VL: Ako je HDZ ispočetka pratila sumnjičavost, kakav je stav sada, jeste li se uvjerili u iskrenost te stranke kad je riječ o povratku izbjeglih Srba?

SEMNEBY: Rekao bih da je premijer Sanader, koji ima ključnu ulogu u formuliranju te politike, potpuno u tome iskren. Naravno, HDZ je velika stranka komplicirane prošlosti i nije realno očekivati da će Sanader za takvu politiku imati odmah baš stopostotnu podršku, ali proces tranzicije dosad je prolazio vrlo glatko. Pozitivan odnos prema povratku izbjeglih i prema manjinama sada su sastavnice glavne političke struje.

Očekujemo da politika posluša struku

VL: Kako gledate konkretno na istup predsjednika Sabora?

SEMNEBY: Ne bih komentirao inicijative pojedinaca. Diskusija o tome je legitimna, a naša su očekivanja da će i vladajući i opozicija ostati u granicama razumnog. I da će se usredotočiti na preporuke skupine stručnjaka, formirane na inicijativu OESS-a, Vijeća Europe i Europske komisije.