Predsjednik RH Stipe Mesić još je jednom, ovaj put na otvaranju Jesenskog velesajma, pozvao Vladu i Hrvatsku narodnu banku da promijene tečajnu politiku, usput kritizirajući fiskalnu i monetarnu politiku dosadašnjih vlasti. "Mislim da je primjena neadekvatne kombinacije fiskalne i monetarne politike osnovni uzrok zakasnjele tranzicije, te usporavanja ekonomskog rasta. Jaka kuna pogoduje uvoznicima i onima koji se zadužuju u inozemstvu. To je dovelo do brzog porasta uvoza i vanjske zaduženosti Hrvatske. Prilagodba tečaja i povećanje izvoza nužne su, ali ne i jedine pretpostavke gospodarskog oporavka Hrvatske", ustvrdio je Mesić. Predsjedniku RH je istog dana i s iste pozornice odgovorio premijer Ivo Sanader, rekavši da Vlada u potpunosti podupire politiku stabilnog tečaja i cijena središnje banke. Komentar najnovijeg ekonomskog sukoba između predsjednika države, te izvršne i monetarne vlasti, dobili smo od dr. Željka Lovrinčevića, znanstvenog suradnika Ekonomskog instituta u Zagreb:

"Kao prvo treba reći da se Predsjednik države sada već ponaša ne samo neozbiljno već i krajnje neodgovorno. Treba li Predsjednika države podsjetiti da je on svoj govor držao pred stranim investitorima i poduzetnicima i da im je poslao poruku kako se u Hrvatskoj razmišlja o devalvaciji nacionalne valute. Predsjednik Republike službeno predstavlja Hrvatsku i ovakvi njegovi istupi su već postali apsurdni. Pa Hrvatska je potpisivanjem stand-by aranžmana definirala monetarnu politiku, a ni Europska unija ne bi blagonaklono gledala na takve destabilizirajuće mjere", kazao nam je Lovrinčević.

Osim tih načelnih razloga, Lovrinčević tvrdi kako je rasprava o tečaju kune, na način kako je vodi Predsjednik države, bila legitimna i poželjna sredinom devedesetih, ali da je sada takva rasprava velikih dijelom anakrona i suvišna. "Tečajna politika formirana sredinom devedesetih je kroz proteklih deset godina formirala gospodarstvo, pa bi sada devalvacija od dvadeset, trideset posto znatno narušila njegovu stabilnost i stabilnost državnih financija. Na žalost, posljedica takve tečajne politike jest nezaposlenost i nekonkurentost hrvatskoga gospodarstva, ali to se sada ne može promijeniti tečajnom politikom. Upravo suprotno, mogu se samo nanijeti štete ako dvije najviše vladajuće instancije u zemlji nisu usuglašene oko tako važnih ekonomskih odluka", decidiran je Lovrinčević. Prema njegovim riječima, sada se trebamo okrenuti postupnom usvajanju eura, a šteta je što u tom pravcu nije išlo prije. "Da smo usvojili euro, imali bismo mnogo koristi, a gubitkom monetarnog suvereniteta ne bismo mnogo izgubili, jer i ovako HNB ne može baš previše utjecati na ponudu i potražnju u sferi kapitala", ustvrdio je Lovrinčević.

Iz HNB-a nam nisu htjeli komentirati najnoviji Mesićev istup, ali je Željko Rohatinski, guverner HNB-a, u nedavnom intervjuu Slobodnoj Dalmaciji napomenuo da tečaj kune ima većinom težnju aprecijacije, zbog toga što "dugoročna prosječna ponuda deviza koje se nastoje konvertirati u kune nadmašuje raspoloživu količinu kuna". Objasnio je da taj relativni višak deviza prvenstveno izvire iz financijskog zaduživanja u inozemstvu (države i banaka), za financiranje potrošnje u zemlji, te zaključio kako je 'jaka' kuna izravna posljedica tog zadužno - potrošnog procesa.

Međutim, Predsjednik države očito ne haje za ovakav tip argumentacije, već četvrtu godinu zaredom ponavlja istu priču koja se u ozbiljnim krugovima doživljava pomalo smiješnom, a Hrvatskoj može priuštiti štetu zbog zbunjenih investitora. No, ako je Mesić daleko od stvarnosti kada je u pitanju monetarna politika, tada velikim dijelom pogađa u srž - iako pomalo demagoški - kada govori o potrebi da Hrvatska bude socijalno-tržišna zemlja, a ne država ultimativnog ekonomskog liberalizma. Konačno, Hrvatska je i po Ustavu socijalna država i Mesićev apel za podizanjem razine solidarnosti u društvu je hvale vrijedan.