Vjesnik: 17. 09. 2004.
Da se »business intelligence« shvaćao ozbiljno, ne bi došlo do »slučaja Mečelj«
Prikupljanje informacija o stranim tvrtkama koje žele ulagati ili sudjelovati u privatizaciji u Hrvatskoj i »brifiranje« o stanju na stranim tržištima na kojim hrvatsko gospodarstvo namjerava konkurirati bit će okosnica posla kojim će se pod ravnanjem Veselka Grubišića baviti OA/ Lončariću i Perkoviću prigovarala se bliskost s Hrvojem Petračem
ZAGREB – Novi ravnatelj Obavještajne agencije (OA), prema svemu sudeći, bit će Veselko Grubišić. Na vlastiti zahtjev te je dužnosti razriješen Damir Lončarić, a većinom glasova saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalu sigurnost dao je pozitivno mišljenje o Grubišiću kojeg su zajednički predložili predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivo Sanader. Ostaje samo da premijer i Predsjednik supotpišu i Grubišićevo imenovanje.
Novi ravnatelj OA-e, predstavljajući se Odboru, rekao je da će naglasak u radu biti na business intelligenceu. Prikupljanje informacija o stranim tvrtkama koje žele ulagati ili sudjelovati u privatizaciji u Hrvatskoj i brifiranje o stanju na stranim tržištima na kojim hrvatsko gospodarstvo namjerava konkurirati bit će okosnica posla kojim će se pod Grubišićevim ravnanjem baviti Obavještajna agencija. Formalno to i nije novost u opisu OA-ine djelatnosti koja se propisuje godišnjim smjernicama koje supotpisuju Predsjednik i premijer.
Obavještajni stručnjaci upozoravaju da se sve donedavno taj segment obavještajne djelatnosti u OA-i z
anemarivao.»Da su ozbiljno uzeti u obzir podaci o tvrtki Mečelj, od koje se diskretno ograđivala i Putinova vlast, nikad ne bi došlo do situacije da se njima prepusti kupnja sisačke Željezare«, kaže Vjesnikov dobro informirani izvor iz krugova hrvatskog b
usiness intelligencea.Veselko Grubišić je dosad obavljao dužnost pomoćnika ministra vanjskih poslova zaduženog za sigurnost, što je zakonski gledano odgovarajuća referenca za mjesto ravnatelja OA-e. Njegov prethodnik Damir Lončarić bio je policajac, a to, pak, što se tiče obrazovanja i iskustva, zapravo nije bilo dostatno za obavljanje posla šefa OA-e. Kad je u pitanju stručnost, Lončarić je bio u »minusu« i što se tiče znanja stranih jezika, a to je nezamislivo za čovjeka koji je vodio agenciju koja se b
avi obavještajnim radom u inozemstvu i koji se službeno sastajao sa šefovima srodnih stranih agencija. Međutim, sva to nisu bili razlozi zbog kojih je došlo do smjene u vrhu OA-e.Lončarić je na čelo OA-e došao 2000., nakon što su predsjednik Mesić i tadašnji predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS) Tomislav Karamarko pritisnuli premijera Ivicu Račana da se smijeni Ozren Žunec. Kasnije se Račan gotovo godinu dana protivio da Lončarić ostane ravnatelj OA-e, uzimajući u obzir ozbiljne sumnje o njegovoj
povezanosti s Hrvojem Petračem, kontroverznim poduzetnikom koji je ove godine optužen za otmicu sina generala Vladimira Zagorca.Predsjednik Mesić odbijao je takve prigovore uvjetujući podršku Račanovoj vladi Lončarićevim ostankom na funkciji, ali i Franje Tureka, koji je početkom ove godine smijenjen s funkcije šefa POA-e (Protuobavještajne agencije).
Sve do prije mjesec dana predsjednik Mesić odbijao je špekulacije da se od njega traži Lončarićev odlazak, tvrdeći kako on nije čuo nikakav ozbiljan prigovor na rad šefa OA-e. »No, ako bude išao, Lončarić će otići samo na višu dužnost«, izjavio je svojedobno Mesić za Hrvatski radio.
Vjesnikovi izvori potvrđuju da je Predsjednik nudio odlazak Lončariću u diplomaciju, ali je on to odbio tvrdeći da će se osjećati bolje na mjestu pomoćnika direktora Zračne luke Zagreb zadužen za sigurnost, gdje je radio do preuzimanja dužnosti u OA-i.
Medijima je promakla činjenica da je OA-u u ponedjeljak napustio i pomoćnik ravnatelja Saša Perković, koji će se navodno skrasiti u Ini kao security manager. I on je Agenciju napustio zbog istih prigovora kao i Lončarić, uvjerava nas naš izvor.
Željko Peratović