Vjesnik: 18. 09. 2004.
Jurčiću nije jasno zašto je Račanov kabinet prihvatio Mečeljevu ponudu
Jurčić smatra da su odgovor vladi trebale dati obavještajne službe jer »država mora znati što i zašto netko radi u tako velikim poslovima« / Od prvog dana tvrdio sam da su ljudi u Mečelju dobri metalurzi, ali da im je ekonomika poslovanja slaba, a marketing čak i u minusu, kaže Jurčić
ZAGREB - Bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić komentirao je u petak za Vjesnik izjave Nasibulla Muhatdinova, bivšega generalnog direktora Željezare Mečelj, iz kojih se može zaključiti da su bivša i sadašnja vlada krive za poslovni neuspjeh sisačke željezare jer joj nisu omogućile neke povlastice potrebne za izvlačenje iz krize. Jurčić navodi da je zbog svega toga kao ministar gospodarstva na sjednici užega kabineta tadašnje vlade postavio pitanje zbog kojih razloga Mečelj ulazi u posao jer su svi pokazatelji govorili da ti razlozi ne mogu biti ekonomski. »No, odgovor na to pitanje nikad nisam dobio«, kaže Jurčić i dodaje da su taj odgovor vladi trebale dati obavještajne službe jer »država mora znati što i zašto netko radi u tako velikim poslovima«.
»Od prvog dana tvrdio sam da su ljudi u Mečelju dobri metalurzi, ali da im je ekonomika poslovanja slaba, a marketing čak i u minusu«, navodi Jurčić.
»Muhatdinovu sam odmah na početku rekao da se u tehnologiju Željezare mora uložiti najmanje osam milijuna maraka. Budući da Mečelj to nije želio učiniti, odmah je bilo jasno da ne može uspjeti i ja sam procijenio da će do razlaza doći za otprilike godinu dana jer vlasnik neće dulje htjeti pokrivati gubitke«, kaže Jurčić.
Koliko je ulaganje u tehnologiju bitno za uspjeh sisačke željezare, Jurčić objašnjava činjenicom da bi Željezara radila s gubitkom čak i da sve to vrijeme nije isplatila ni jednu jedinu kunu za plaće, pa čak i kada bi se takvoj »uštedi« pribrojilo i neplaćanje računa za plin i struju. Dakle, zaključuje Jurčić, »uz ovakvu tehnologiju, ne može se govoriti o 100 ili 200 radnika koji su višak, jer ispada da su svi višak, a Vlada Mečelju nije mogla pomoći ni smanjivanjem cijena energenata, jer je gubitak veći od zbroja plaća i iznosa računa za plin i struju«.
Sanja Kapetanić