Vlada umirovljenicima ponudila tek udjele u nekoliko društava koja kotiraju na burzi, a državne imovine u ponudi nije bilo/ Umirovljenici su spremni prihvatiti i potraživanja države, za koja postoji pretpostavka da su naplativa/ Struktura budućeg umirovljeničkog fonda još jedna neriješena točka u pregovorima

Prema neslužbenim informacijama, naime, predstavnici Vlade umirovljenicima su ponudili tek udjele u nekoliko društava koja kotiraju na burzi (među kojima su i Pliva i HT), ukupne vrijednosti oko četiri i pol milijarde kuna. Državne imovine u toj ponudi nije bilo, iako se u svim najavama osnivanja tog fonda spominjala mogućnost da se dio duga vrati kroz državnu imovinu koja ima određenu vrijednost i nije opterećena hipotekom ili potraživanjima bivših vlasnika.

Predstavnici umirovljenika stoga nisu prihvatili prijedlog, zatraživši da Vlada do listopada sastavi novu listu dionica i državne imovine koja može ući u povrat duga. Kako je postalo jasno da će se teško prikupiti 20 milijardi kuna u dionicama i imovini, predstavnici umirovljenika u razgovoru s Vladom istaknuli su kako su pod dug spremni prihvatiti i potraživanja države, za koja postoji pretpostavka da su naplativa.

U udrugama umirovljenika očekuju da bi u taj paket mogle ući bivše vojarne, hoteli i drugi turistički objekti u državnom vlasništvu, ali i poljoprivredno odnosno građevinsko zemljište kojem je država vlasnik. Očekuje se da bi upravo prenamjenom tih objekata i zemljišta, u suradnji s lokalnom upravom, odnosno njihovom prodajom u nekim slučajevima, fond mogao osigurati sredstva za nova ulaganja i povećanje vrijednosti portfelja.

Predstavnici umirovljenika kažu da nisu mogli pristati na ponuđeni paket imovine, jer je za dug ponuđena premala vrijednost, iako su svjesni da će teško postići povrat u okvirima »jedan za jedan«. Neslužbeno se, naime, spominje i mogućnost da se u povratu duga prihvati i imovina čija je ukupna vrijednost manja od procijenjenog duga. No umirovljenici će to prihvatiti samo pod uvjetom da fond bude strukturiran tako da poslovanjem mogu osigurati povećanje vrijednosti imovine i tako osigurati povrat duga za sve umirovljenike.

Očekuje se da će konačni dogovor i o tim detaljima biti postignut do početka listopada. U Hrvatskoj stranci umirovljenika zasad ostaju kod stava da je riječ o posebnom fondu koji ne treba svoditi pod postojeće propise odnosno da pravila njegova poslovanja treba definirati zakonom o osnivanju fonda.