Hrvatska je još uvijek na listi zemalja na koje EU aplicira svoje restriktivne i kaznene mjere. Ukliještena između DR Kongo i Haitija i nekoliko mjesta ispred Osame bin Ladena i iznad dugačkog popisa za Irak, ona je objekt provedbe tzv. zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a. Hrvatska je u to društvo došla zahvaljujući činjenici da su se EU članice dogovorile kako na jednak, harmoniziran način tretirati nesuradnju s Haagom.

Na pet stranica EU regulative, uredno složene u golemu bazu podataka svih važećih EU propisa, obrazlaže se zašto EU članice primjenjuju sankcijske i ograničavajuće mjere na neke građane Hrvatske. Radi se, osim o jednom bjeguncu, o nekoliko osoba koje je Haaški tribunal za ratne zločine ocijenio suradnicima, pomoćnicima bjegunaca, tražeći zabranu ulaska na teritorij članica EU-a. Mjeru su prihvatile i sve partnerske zemlje, od Norveške do Švicarske ili Rumunjske. Popis po abecednom redu vodi Željko Bagić zvani Cicko, slijedi ga Ljubo Ćesić zvani Rojs te dvojica "regionalnih" pomagača Gotovine, Željko Dilber i Ante Maksan. Za svakoga je od pojedinaca navedeno nekoliko podataka - datum i mjesto rođenja, nadimci, kućna adresa - Ćesić Rojs čak ima dvije zagrebačke! - te brojevi osobnih isprava.

Nedavno je Europski parlament službeno potvrdio proceduru po kojoj se bjegunci pred Haagom i njihovi pomagači tretiraju u EU sustavu na isti način kao i pripadnici terorističkih mreža i organizacija, makar što se tiče restriktivnih mjera, dakle zabrane ulaska na teritorij EU-a i zaleđivanja imovine. I druge zapadnobalkanske zemlje su u društvu Iraka i talibana. Bosna i Hercegovina, Srbija/Crna Gora i Makedonija također imaju svoje regulative u kojima EU zabranjuje ulazak građanima u vezi s Haagom. EU je zatvorio vrata protivnicima procesa međunacionalnog pomirenja u Makedoniji. Važno je upozoriti da, osim u propisima, opasnost po Hrvatsku radi Haaga leži u dolazećim etapama integracijskog puta.