Vjesnik: 27. 09. 2004.
Hebrang ukida pravilo o pet tisuća stanovnika na ljekarnu
»Promjenom pravilnika pogoduje se pacijentima«, rekao je Vjesniku Andrija Hebrang, ministar zdravstva i socijalne skrbi/ Mr. Katica Vugrinčić-Tomičić, povjerenica Hrvatske ljekarničke komore, smatra da se predloženom promjenom pogoduje poduzetnicima, ne ljekarništvu i pacijentima i ističe da »ljekarna nije špeceraj niti lijekove može prodavati bilo tko«
ZAGREB – Prema prijedlogu novog Pravilnika o uvjetima za određivanje područja na kojima se može otvoriti ljekarna, više neće biti granice od pet tisuća stanovnika na ljekarnu. Takav prijedlog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi zaprepastio je ljekarnike koji upravo pišu odgovor da predložene promjene nisu utemeljene u zakonu.
Mr. Katica Vugrinčić-Tomičić, povjerenica Hrvatske ljekarničke komore, kaže da je Ministarstvo obvezno pitati struku što misli o predloženim promjenama, ali je pitanje hoće li ih uzeti u obzir pri čemu se poziva na dosadašnje iskustvo.
»Promjenom pravilnika upravo se pogoduje pacijentima«, rekao je Vjesniku Andrija Hebrang, ministar zdravstva i socijalne skrbi, i to obrazložio time što je Zagreb prezasićen ljekarnama otvorenim na osnovi cenzusa od pet tisuća stanovnika. Grade se, međutim, nova naselja i zbog sadašnjeg pravilnika u njima se ne mogu otvarati nove ljekarne. Gdjegod se u ime bolje dostupnosti lijekovima dosadašnji pravilnik i kršio, a takve odluke donosila je i bivša vlast, dodaje Hebrang. Što se tiče Ljekarničke komore koja, prema svemu sudeći piše negativan odgovor na prijedlog, ministar kaže da su svi ili većina članova vijeća stopostotni vlasnici ljekarni i zbog toga u sukobu interesa. »Dok se to ne promijeni, njihove stavove nećemo uvažavati«, istaknuo je.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti kaže da se zdravstvene ustanove (a to su i ljekarne) mogu otvoriti prema utvrđenoj mreži donesenoj na osnovi plana i programa zdravstvene zaštite. Da bi se predložilo drukčije, trebalo bi najprije mijenjati zakon, kaže mr. Vugrinčić-Tomičić koja smatra da se predloženom promjenom pogoduje poduzetnicima, a ne ljekarništvu i pacijentima.
Ne želi, međutim, komentirati pitanje pod kakvim pritiskom iz Ministarstva dolaze prijedlozi suprotni zakonu. Dodaje da to ne vodi ničemu doli bujanju novih ljekarni tamo gdje je to najprofitabilnije, u velikim gradovima i odlasku iz financijski neisplativih i rijetko naseljenih područja.
Predlagači se, čini se, pritom ne brinu o tomu što, na primjer, u nekim ljekarnama ljekarničkih lanaca ne rade visokoobrazovani ljekarnici, magistri farmacije, niti tko će raditi u tim novim ljekarnama zbog kojih se pravilnik mijenja, jer na burzama rada nema nijednog nezaposlenoga.
Ljekarne su i bez pravog nadzora (samo jedan inspektor u Ministarstvu), pa je, stoga, i nepoznat broj ljekarni koje rade bez magistra farmacije. Otvaraju li ih radi trgovine i profita čime se ugrožavaju pacijenti i farmaceutska struka, kao strogo normirana zdravstvena djelatnost?
Povjerenica Komore podsjeća na članak 50. Ustava koji kaže da se u interesu zdravlja mogu ograničiti vlasnička i poduzetnička prava, odnosno država koja se brine o zdravlju stanovništva i određuje granice i pravila ponašanja neke zdravstvene djelatnosti, pa tako i ljekarni.
»Ljekarna nije špeceraj niti lijekove može prodavati bilo tko«, ističe povjerenica koja kaže da je bez njihove suglasnosti provučen i pravilnik o minimalnim uvjetima za otvaranje ustanova zdravstvene djelatnosti. Smatra da je sve to posljedica toga što Ministarstvo ne surađuje sa strukovnim organizacijama na uklanjanju nepravilnosti. Zbog nesuradnje nema ni zakonom predviđenog mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi kao što je u inozemnim ljekarnama.
Ljekarne treba osnivati tako da budu dostupne građanima, a ne radi dobre zarade poduzetnicima koji čak, prema sadašnjim propisima, ne moraju biti farmaceuti, a što se prijedlogom novog pravilnika podržava, završila je Vugrinčić-Tomičić, dvojeći o tomu hoće li mjerodavni prihvatiti njihove primjedbe.
Biserka Lovrić