Jačanje kune ove je godine smanjilo prinose hrvatskih mirovinskih fondova. U prvom dijelu godine prinosi su bili čak negativni. Prema izvješću Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena), u prvih osam mjeseci Raiffeisen obvezni mirovinski fond ostvario je prinos od 1,81 posto, Erste Plavi OMF 1,11 posto, PBZ Croatia osiguranje OMF 1,09 posto, AZ OMF 1,04 posto. Istodobno među otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima Croatia osiguranje bilježi prinos od 1,75 posto, Raiffeisen 1,65 posto, AZ benefit 0,89 posto i AZ profit 0,05 posto.

Kako nam pojašnjavaju menadžeri obveznih mirovinskih fondova, prinosi su skromniji nego u 2002. i 2003. jer kuna je u odnosu na euro od početka 2004. ojačala oko 3,5 posto, a imovina fondova pretežito je u financijskim instrumentima denominiranim ili vezanim za euro. Petar Vlaić (Erste Plavi obvezni mirovinski fond) ističe kako bitnija zaštita od tog rizika trenutačno nije moguća. Prvi razlog je što mirovinskim fondovima još uvijek nije dopušteno zaključivanje terminskih transakcija radi zaštite portfelja od rizika, a drugi je nedostatak kunskih instrumenata na tržištu u koje bi mogli investirati. Kako dodaje, do jačanja kune došlo je prije svega zbog potražnje na novčanom tržištu koja je dijelom uzrokovana i povećanim zaduživanjem države na domaćem tržištu.

Ipak, osiguranici mogu biti zadovoljni ostvarenim prinosima od početka rada obveznih mirovinskih fondova, a kako vele u PBZ/Croatia osiguranje obveznom mirovinskom fondu, prinosi bi i do kraja godine trebali biti sasvim zadovoljavajući. Sada su, naime, u pozitivnom području, te se do kraja godine očekuje njihov rast. Kako procjenjuju u Erste Plavom OMF-u, prinosi mirovinskih fondova u ovoj godini mogli bi biti oko solidnih pet posto budući da se do konca 2004. očekuje jačanje eura u odnosu na kunu za oko 3 posto.

Ukupno gledajući, kako kazuje Dinko Novoselec (AZ obvezni mirovinski fond) od svibnja 2002. do danas prosječni godišnji prinos od 7,5 posto je odličan rezultat. Prema podacima Hagene, u tom razdoblju PBZ/CO OMF ostvario je prinos od 7,8 posto, Raiffeisen OMF 7,43 posto, AZ OMF 7,34 posto i Erste Plavi OMF 7,1 posto. Što se tiče otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, najstariji Raiffeisen počeo je s radom početkom kolovoza 2002. i otad je ostvario prinos od 14,21 posto. AZ profit ovog tjedna bilježi godinu dana poslovanja kroz koju je zabilježio prinos od 2,29 posto. Mjesec dana kasnije, u listopadu 2003. startao je Croatia osiguranje ODMF ostvarujući dosad prinos od 2,19 posto, te početkom prosinca prošle godine AZ benefit koji od početka poslovanja bilježi prinos od 1,42 posto.

U skladu sa zakonskim ograničenjima ulaganja i ponudom na tržištu, Hagena u svom izvješću za kolovoz bilježi da su obvezni mirovinski fondovi čak 88,22 posto od ukupno više od 6,5 milijardi neto imovine imali u domaćoj imovini. Od toga 67,99 posto imovine uložili su u državne obveznice, svega 3,98 posto u domaće dionice, u novac 3,52 posto. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi od svojih 54,16 milijuna kuna 90,54 posto drže u domaćoj imovini. Najviše, 64,58 posto imaju u državnim obveznicama, a 4,31 posto u dionicama, te 15,16 posto u kratkoročnim vrijednosnim papirima i novcu 2,97 posto. U korporativne obveznice uloženo je 6,95 posto imovine obveznih mirovinskih fondova, te 3,52 posto otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova. Sve veći broj izdanja korporativnih obveznica i obveznica lokalne samouprave, fond menadžeri ocjenjuju pozitivnim pomakom na domaćem tržištu kapitala.