Osim Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva pravosuđa, u obradi svakog predmeta sudjeluje i Obavještajna agencija koja ispituje "sigurnosni profil i kvalitetu kapitala" svakog zainteresiranog stranog kupca

ZAGREB - Ono na što je Slobodna prva ukazala početkom rujna, ovih dana potvrđuju i neki domaći dužnosnici: Hrvatska bi trebala slijediti primjer Malte koja je jedina od deset novih članica EU-a uspjela ishoditi izuzeće od obveze prodaje nekretnina strancima. Bruxelles je Malti odobrio taj ustupak jer je riječ o maloj otočnoj državi, a Maltežani za to iznimno važno izuzeće od EU-standarda mogu zahvaliti svom uspješnom pregovaračkom timu. Naime, riječ je o jednom od najvažnijih europskih principa - pravu na slobodno tržište i ravnopravan tretman svih građana Unije u kupnji i prodaji nekretnina i oko toga se s EU birokracijom nije lako pogađati. Upravo se na to "sveto" europsko pravilo pozivaju, primjerice, esuli koji za obeštećenje i povrat svoje napuštene imovine u Istri i Dalmaciji traže ravnopravan tretman s hrvatskim građanima.

Puna tri tjedna nakon Slobodne o temi prodaje nekretnina strancima progovorila je i ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović, najavivši da će Hrvatska u predstojećim pregovorima o članstvu u EU-u zatražiti od Bruxellesa u tom segmentu određene ustupke. Čini se da je hrvatskoj Vladi postala zabrinjavajućom brojka o više od tri tisuće prodanih nekretnina stranim državljanima, ali je teško pretpostaviti da će hrvatski pregovarački tim u pregovorima s EU-om ishoditi trajnu odgodu otvaranja tržišta nekretnina. Uspjeh će ovisiti i o vještini pregovaračkog tima, ali kako se s Europskom unijom ne može pregovarati o ustupcima s argumentima vlastite, subjektivne percepcije nacionalnih interesa, nerealno je očekivati da bi Hrvatska na temu zaštite od prodaje nekretnina strancima mogla postići uspjeh jedne Malte.

Ministarstvo vanjskih poslova, koje inače daje suglasnost stranim pravnim i fizičkim osobama za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Hrvatskoj, na svojoj je web stranici dalo značajno mjesto ovoj temi. Svi zainteresirani stranci na ovom mjestu mogu dobiti releventne informacije o tome što sve moraju učiniti i koju dokumentaciju pribaviti prije podnošenja zahtjeva za kupnju neke nekretnine u Hrvatskoj. Njima je na web stranici MVP-a dano do znanja da po sadašnjim važećim propisima postoje određena područja na kojima stranci ne mogu kupovati nekretnine, a to su, među ostalim, područja pomorskog dobra, poljoprivredno zemljište, nekretnine koje se nalaze na području zaštićenih dijelova prirode, šume ili šumsko zemljište. Sve ostalo, dakle, dolazi u obzir.

Slobodna iz pouzdanih izvora saznaje da, osim Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva pravosuđa, u obradi svakog predmeta sudjeluje i Obavještajna agencija koja ispituje "sigurnosni profil i kvalitetu kapitala" svakog zainteresiranog stranog kupca. Tek nakon svih provjera i provedenog upravnog postupka strana osoba može kupiti nekretninu u Hrvatskoj i zatražiti upis vlasništva u zemljišne knjige.

U pregovorima o članstvu s Europskom unijom tri su zemlje potpuno različitih gabarita uspjele ishoditi na desetke ustupaka u korist svojih nacionalnih interesa. Najviše Malta koja se uspjela izboriti čak za sedamdesetak izuzetaka od eurostandarda, tako da je danas jedina članica EU-a u kojoj je nemoguće kupiti nekretninu. Druga je po broju izborenih ustupaka golema Poljska koja je izvukla od Bruxellesa četrdesetak izuzetaka, a treća je Litva s više od trideset ustupaka.