Vjesnik: 30. 09. 2004.
Hrvatskom članu predsjedništva BiH prijeti kazneni progon
Sarajevski list »Dnevni avaz«, navodi da ima pouzdane informacije da će odluka o neustavnosti dijelova zakona o imunitetu službeno biti objavljena tek nakon općinskih izbora koji bi trebali biti održani 2. listopada
SARAJEVO - Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je neustavnim dijelove entitetskih i državnoga zakona o imunitetu BiH, što znači da bi se neki visoko pozicionirani bivši i aktualni dužnosnici u ovoj zemlji mogli suočiti s kaznenim progonom i ako na sudu budu proglašeni krivim završiti u zatvoru!
Tvrdi to u srijedu sarajevski Dnevni avaz, navodeći da ima pouzdane informacije da je takvu odluku donio Ustavni sud, špekulirajući da će ona i službeno biti objavljena tek nakon općinskih izbora koji bi trebali biti održani 2. listopada.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona o imunitetu podnio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH, nakon učestalih kritika u javnosti da se postojećim rješenjima zapravo posve izgubio smisao imuniteta, te da je Bosna i Hercegovina jedina država na svijetu gdje se političari čuvaju na vlasti, jer im je to spasonosna alternativa za odlazak u zatvor!
Kaznene prijave postoje protiv cijeloga niza političara u BiH, a posebno je zanimljiv slučaj aktualnoga hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, kojeg oporbeni mediji nazivaju »svjetskim rekorderom u broju podnesenih kaznenih prijava«.
Premda je to više stilska figura nego što odgovara činjeničnom stanju, ipak je istina da su protiv hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića podnijete su brojne prijave, koje se odnose na neke odluke koje je donio u vrijeme dok je bio dopremijer i ministar financija u federalnoj Vladi, za milijunske carinske prijevare, te vezan
o za privatizacijske malverzacije oko mostarskoga poduzeća »Soko« i navodno nelegalne promjene vlasničke strukture u hercegovačkom GSM operateru »Eronetu«.Čović je odbacio sve ove optužbe, ocijenivši da je riječ o »političkom progonu«. On je kazao i da mu
»ne treba imunitet zbog kaznenih prijava«, no da bi bilo kakva retroaktivna primjena zakonskih propisa, pa tako i onih o imunitetu, zapravo dovela u pitanje cijeli pravni sustav.No, zanimljivo je da mostarski sveučilišni profesor Slavo Kukić, koji je kao predsjednik nadzornoga odbora hrvatske telekomunikacijske tvrtke iz Mostara pokrenuo slučaj »Eronet« tvrdi da bi Čović svoju pravičnost morao dokazivati kao običan građanin, a ne kao član Predsjedništva BiH.
Treba podsjetiti i da je u lipnju ove godine posebni, međunarodni odjel tužiteljstva Državnoga suda BiH za borbu protiv organiziranog i gospodarskog kriminala i korupcije zatražio da od županijskih sudova državnome sudu bude predano 10 slučajeva u kojima se vode kaznene istrage protiv 40 osoba, uglavnom bivših ili sadašnjih političkih dužnosnika. Premda to nije izrijekom rečeno, motiv za ovaj zahtjev je procjena da na nižim sudskim razinama ne postoji spremnost ni sposobnost za procesuiranje visoko rangiranih političara.
Među 40 osumnjičenih su, osim Čovića, i bivši federalni premijer Edhem Bičakčić, te brojni nekadašnji ili aktualni drugi dužnosnici, uključujući bivše ministre (Ivan Baćak, Valentin Ćorić, Slavica Josipović, Branko Kolobarić, Ivan Medić, Miroslav Prce, Vladimir Šoljić, Marko Tokić, Midhat Arifović, Sulejman Garib i dr.).
Kada je riječ o Čoviću, ako bi eventualno bio osuđen ili pritvoren, on ne bi bio prvi član državnoga Predsjedništva BiH koji se našao »iza rešetaka«. Fikret Abdić i Biljana Plavšić osuđeni su za ratne zločine u Hrvatskoj, odnosno pred Haškim tribunalom.
Nadalje, u Sarajevu je tijeku proces protiv Ante Jelavića zbog slučaja »Hercegovačka banka«, a u Den Haagu, protiv također bivšeg člana »kolektivnoga šefa« BiH-države Momčila Krajišnika, vodi se proces zbog počinjenih ratnih zločina.
Alenko Zornija